Alijevu nije dovoljno samo Putinovo izvinjenje

Poslije udesa koji se desio 25. decembra, kada je pao azerbejdžanski putnički avion u kojem je bilo 67 putnika, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev zahtijeva da Moskva nedvosmisleno prizna krivicu za taj pad.

Stradalo je 38 putnika, dok su ostali preživjeli prinudno slijetanje u Kazahstanu.

Alijev smatra da je Rusija odgovorna za nesreću iako je prema njemu jasno da će „konačna verzija biti poznata tek nakon provjere crne kutije".

Alijev je za azerbejdžansku državnu televiziju rekao da je za sada poznato da je avion nadlijetao Grozni, glavni grad Čečenije, kada je izgubio manevarsku sposobnost, jer su sa zemlje upotrebljena radio-elektronska sredstva.

„To je bilo prvo oštećenje na avionu", rekao je Alijev i dodao da je potom sa zemlje otvorena vatra. Alijev je dodao da ne vjeruje da je ruska protivavionska odbrana namjerno oborila avion, ali da su određeni krugovi u Rusiji pokušali da zataškaju uzrok pada. 

Alijev je pored priznanja krivice za pad aviona, od Rusije zahtijevao kažnjavanje odgovornih i obeštećenje.

On je sve to izjavio nakon što je prethodno predsjednik Rusije Vladimir Putin uputio izvinjenje zbog toga što se „incident dogodio u ruskom vazdušnom prostoru".  

Putin je naveo da je u vrijeme pada aviona ruska protivvazdušna odbrana u Čečeniji bila aktivna, jer su Grozni napali ukrajinski dronovi.

„Na žalost, mi od Rusije u prva tri dana nismo čuli ništa osim idiotskih verzija“, rekao je Alijev.

„Jedna od stvari koja nas je frustrirala i iznenadila, jeste što su ruski državni činovnici širili verziju o eksploziji balona sa gasom. Drugim riječima, to je otvoreno pokazalo, da je ruska strana htjela celu stvar da zataška, što nikome ne ide na čast“, dodao je on.

Alijev se u Bakuu oprostio od žrtava katastrofe, među kojima su i tri člana posade. Pohvalio je hrabrost i profesionalnost pilota, koji su usmjerili avion na prinudno slijetanje u Kazahstan.

Zašto je Putin oprezan prema Alijevu?

Rusiju i Azerbejdžan povezuje strateško partnerstvo koje je sklopljeno dva dana prije ruskog napada na Ukrajinu u februaru 2022. Tada je azerbejdžanski predsjednik doputovao u Moskvu na Putinov poziv.

Azerbejdžan je strateški postao važan za Moskvu kao tranzitna zemlja do Irana, te kao zemlja koja povezuje Evropu i Aziju. Moskva je ionako odustala od uloge zaštitnika Jermenije što je Azerbejdžanu omogućilo da vrati kontrolu nad Nagorno-Karabahom. 

Tri godine kasnije odnos snaga se promijenio. To pokazuje i Putinovo telefonsko izvinjenje.

Alijev je za pad aviona saznao u sopstvenom avionu koji je letio prema Moskvi, jer je htio da prisustvuje sastanku Zajednice nezavisnih država. Naredio je pilotu da okrene letjelicu i vrati je u Baku. Odluku je saopštio Putinu telefonom.

Na početku je Alijev saopštio ono što je čuo od ruskih nadležnih institucija – da je pad aviona prouzrokovalo jato ptica.

Ali, video koji prikazuje mjesto pada pokazao je i oštećenja na trupu koja su stručnjaci identifikovali kao rupe od protivvazdušnog oružja. Osim toga preživjeli svjedoci kažu da je postojala najmanje jedna eksplozija izvan aviona. Takođe je nejasno zašto je avion letio dalje prema istoku preko Kaspijskog jezera i nije sletio u Rusiji.

Već 26. decembra su se pojavili medijski izvještaji, koji su se pozivali na izvore bliske vladi u Bakuu, a koji su ukazali na mogućnost da je pad aviona prouzrokovala ruska raketa zemlja-vazduh ispaljena na ukrajinski dron. Prilikom njene eksplozije avion su pogodile krhotine.

Navodno avionu nije data dozvola da izvrši prinudno slijetanje na ruskoj teritoriji, a pojavio se izvještaj i o elektronskom ometanju navigacionog sistema putničkog aviona. Na društvenim mrežama je počela da kruži optužba da je Rusija htjela da avion padne u Kaspijsko jezero i kako bi se zametnuli tragovi.

Očigledno je da je Rusija Putinovim izvinjenjem htjela da ograniči nastalu štetu i izbjegne zaoštravanje odnosa sa Bakuom, što bi vjerovatno značilo zaoštravanje odnosa sa Turskom koja je kulturno i politički bliska sa Azerbejdžanom.

Prijeti veliki gubitak reputacije

Stručnjak za Rusiji Aleks Jusupov iz Fondacije „Fridrich Ebert“ smatra da je defanzivno izvinjenje Putina veoma neobičan čin za njega.

On dodaje da Putin na unutrašnjem planu ponekad priznaje probleme, ali se pri tome radi o „jasno orkestriranim izjavama sa difuznom odgovornošću“, a Putin onda nastupa kao šef koji će da riješi stvar.

Jusupov kaže da bi prećutkivanje zbog očiglednog načina pada aviona ovaj put rezultiralo „gubitkom reputacije koji jedva da bi se mogao kontrolisati“ i to u jednoj od rijetkih susjednih zemalja koje su naklonjene Rusiji.

Sada se Alijev kod kuće može prikazati kao jak političar koji je od Putina iznudio izvinjenje.

Ipak, sudeći po njegovom televizijskom nastupu, on očekuje od Moskve više. Alijev odavno ima ambicije da nastupi kao lider regionalne sile.

Problem granica

Na unutrašnjem planu Alijev ipak ima jedan problem. Radi očuvanja bezbjednosti su prekinuti svi putnički letovi iz Azerbejdžana ka ruskom sjevernom Kavkazu. Trenutno više ne postoje direktne saobraćajne veze do tog područja.

A od vremena korone, kopnene granice Azerbejdžana su za domaće stanovništvo zatvorene. Zvanično objašnjenje azerbejdžanskih vlasti poslije korone jeste – preventivno djelovanje protiv terorizma.

Prije nekoliko mjeseci se desio napad na organe bezbjednosti na sjeveru Azerbejdžana. Stručnjaci smatraju da je to djelo „Islamske države". Ipak, to je bio samo jedan napad.

Stanovništvo Azerbejdžana je ionako nezadovoljno zbog zatvorenih granica, a sada će dodatno hiljade ljudi morati zaobilaznim linijama putovati na Kavkaz, na posao ili svojim porodicama.

Alijev bi sada mogao da otvori neke kopnene granice ili da nezadovoljstvo, kao inače, uguši represijom.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu