Eskalacija sukoba Turaka i Kurda

Eksplozije bombi u glavnom gradu provincije Gaziantep (20.8.), u kojima je ubijeno devet ljudi, a više od 60 povrijeđeno, su vrhunac krvavog sukoba turske države sa Kurdima, u kojem je od 1984. godine poginulo više od 40.000 ljudi. Borba, koju je Radnička partija Kurdistana (PKK) povela za nezavisnu kurdsku državu na turskom teritoriju, ponovo se rasplamsava.

No, da li PKK, koja je i u Njemačkoj i cijeloj EU označena kao teroristička organizacija, zaista i stoji iza napada u Gaziantepu, još se sa sigurnošću ne zna. Njeni predstavnici kategorično odbacuju svaku odgovornost za eksplozije.

U provinciji Gaziantep, koja se nalazi na granici između Turske i Sirije, mnoge izbjeglice iz Sirije našle su utočište. Do sada ova provincija nikada nije važila kao centar borbe Kurdistanske radničke partije protiv Turaka. U njoj žive turski građani kurdskog i arapskog porijekla, koji sada traže odgovor na pitanje koja je pozadina ovih napada. Razlog što je na PKK pala sumnja da stoji iza ovih napada leži u spirali nasilja posljednjih mjeseci, koja je mnoge turske vojnike ali i borce za Kurdistan koštala života.

Napadi protiv civila nisu karakteristični za PKK

Ekspert za istraživanje prirode sukoba Dr. Jochen Hippler upozorava na opasnost od prebrzog svaljivanja krivice: "PKK poriče da ima ikakve veze sa ovim sukobom. To ne mora biti tačno ali ne mora značiti ni da oni lažu. Ne treba reagovati ishitreno. Trebalo bi najprije sačekati rezultate istrage.

Napadi na civilno stanovništvo nisu svojstveni za PKK, mišljenja je i njemački ekspert za Bliski Istok Udo Steinbach. I on smatra da u osudama treba biti oprezniji ali i da ne bi bilo pogrešno baciti pogled na Siriju. PKK je do sada izvodila akcije samo pritiv turskih snaga sigurnosti kaže Udo Steinbach i dodaje: "To znači da bi se trebalo postaviti pitanje, da li je za napad zaista kriva PKK ili u obzir dolaze druge snage".

Rastu napetosti između Turske i Sirije

Sirija je više od godinu dana u građanskom ratu. Više hiljada sirijskih izbjeglica našlo je utočište u Turskoj, koja podržava sirijsku opoziciju. Erdogan se jasno distancirao od sirijskog diktatora Asada i njegovog režima i traži Asadovu ostavku.

Napetosti između Ankare i Damaska snažno su porasle, ukazuje Steinbach i dodaje da nije isključeno da sirijski režim sada daje podršku PKK. „Itekako je moguće da je u Gaziantepu na djelu zajednička akcija Damaska i Kurdske radničke partije!“

Inače, Kurdi žive u Turskoj, Iraku i Iranu. Naseljavaju i sjever Sirije. Navodno su preuzeli kontrolu u nekoliko sirijskih gradova na sjeveru. Turska vlada je na to oštro reagovala. Potpredsjednik vladajuće turske partije AKP Ömer Čelik izjavio je "ukoliko se Kurdi, kao dio opozicije protiv Asada, udruže sa pripadnicima Kurdske radničke partije, da u tom slučaju Turska neće oklijevati da se umiješa".

Autori: Başak Özay / Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić