Godina izazova: Političke drame i ekonomski preokreti 2024.

 2024. godina je donijela niz političkih, ekonomskih i društvenih izazova koji su oblikovali interes čitalaca stranice Deutsche Wellea za Bosnu i Hercegovinu. Od političkih tenzija u Republici Srpskoj i borbe za usvajanje Rezolucije o Srebrenici, preko globalnih tema poput rata u Ukrajini i klimatskih katastrofa, pa do lokalnih priča o uspjesima i izazovima, čitaoci su pokazali interes za šarolike, ali ključne teme. Među najčitanijim tekstovima izdvojili su se oni koji analiziraju političke sukobe, suočavanje s prošlošću i ekonomske posljedice globalnih i lokalnih dešavanja. Zaključujemo da je Deutsche Welle ove godine bio važan izvor informacija i analiza.

Januar

U januaru su čitaoce DW za BiH najviše zanimale teme vezane za političke i ekonomske izazove, posebno u Republici Srpskoj. Tekst „Dan RS-a: Između pompe i bankrota“ analizirao je proslavu 9. januara, naglašavajući da je taj bh. entitet na rubu finansijskog kolapsa. Znate li vi koji je najstariji most u Mostaru? Odgovor na ovo pitanje je na Facebooku bio dosta tražen.

 

Slična pažnja posvećena je i tekstu „Republika Srpska gubi do 10 hiljada radnih mjesta?“ koji je ukazao na posljedice povećanja minimalne plate, uključujući otpuštanja i inflaciju. Reportaže iz Knežice i komentari o tome kako građani doživljavaju Dan RS-a dodatno su podstakli interesovanje. Teme vojnog roka u regionu i institucionalne tenzije također su bile među najčitanijima. Politička previranja, ekonomski izazovi i društvene podjele pokazali su se kao ključne teme za publiku u januaru.

YouTube kanal DW Fokusu 2024. godini privukao je pažnju gledalaca raznovrsnim temama, od geopolitičkih dešavanja do društvenih i ekonomskih pitanja. Rat u Ukrajini ostao je u središtu interesa s videom „Evropa u 13 minuta: Zašto je rat u Ukrajini zapao u ćorsokak?“, koji je u januaru analizirao stagnaciju na frontovima i mogućnosti za diplomatska rješenja.

Februar

U februaru su čitaoce najviše zanimale teme vezane za međunarodne odnose, ekonomiju i društvene fenomene. Tekst „BiH može proizvoditi municiju za Ukrajinu“ istražio je mogućnosti domaće vojne industrije da odgovori na rastuće potrebe Ukrajine za municijom, dok se razmatralo da li bi politika mogla biti prepreka. Ekonomske teme privukle su pažnju kroz tekst „Pliva“ seli predstavništvo iz BiH“, koji je analizirao nestašicu lijekova i povlačenje velikih kompanija zbog visokih marži i poreza.

U februaru su štrajkovi u Njemačkoj postali ključna tema, ukazujući na rastuće nezadovoljstvo radnika uslovima rada i primanjima.

Međunarodna pitanja ostala su u fokusu, posebno kroz izvještaj „Biden i Scholz upozoravaju na smanjenje pomoći Ukrajini“, koji je ukazao na izazove podrške Zapada Ukrajini. Uz to, tekst o generalu Valeriju Zalužnom osvijetlio je napetosti unutar ukrajinske vojske.

Društvene teme također su zauzele značajno mjesto, poput analize generacije Z, koja istražuje koliko su stereotipi o mladima utemeljeni.

Mart

U martu su čitaoce najviše privukle teme povezane s političkim previranjima, ratom u Ukrajini i svakodnevnim izazovima u regionu. Analize o lokalnim i globalnim posljedicama ukrajinskog rata nastavile su dominirati, dok su ekonomska pitanja i društvene teme dodatno oblikovale interes publike.

Odluka Evropske unije o početku pristupnih pregovora sa BiH je definitivno bila najčitanija tema na našim stranicama, 

Međunarodna dešavanja zadržala su pažnju, posebno kroz izvještaje o podršci Zapada Ukrajini i unutrašnjim napetostima u ukrajinskoj vojsci. Iako su poslodavci u Njemačkoj zbog loše konjunkture postali izbirljiviji, sada su na snagu stupile nove olakšice za dolazak stručnjaka u Njemačku. Evo kratkog pregleda.

Mart je obilježio video o ruskom špijuniranju njemačkih oficira, što je opisano kao „katastrofa za Njemačku“, dok je prilog „Krčmljenje prirodnih resursa nije dobra strategija“ istražio izazove u održivom upravljanju resursima.

April

U aprilu su čitaoce najviše zanimale teme suočavanja s prošlošću i korupcije u regionu. Rasprava o usvajanju Rezolucije o Srebrenici izazvala je najviše interesa, a tekst „Rezolucija o Srebrenici kao civilizacijski čin“ ukazao je na neophodnost priznavanja istine o genocidu. Tema je dodatno potencirana tekstom „Ako Dodik proglasi secesiju, za sat vremena će izbiti rat“, koji je podigao političke tenzije.

U aprilu su gledaoci s interesovanjem pratili kako njemački Hrvati ocjenjuju stanje u domovini kroz video „Kako njemački Hrvati vide stanje u Hrvatskoj?“

Korupcija u  sektoru nekretninama Hrvatske, obrađena u tekstu „Hrvatska perilica novca nekretninskog biznisa i dalje radi“, pokazala je kako nedostatak transparentnosti i dalje opterećuje region. Socijalne teme, poput eksploatacije vozača kamiona u EU, analizirane su u tekstu „Robovski rad za volanom kamiona“, naglašavajući izazove s kojima se suočavaju radnici.

Maj

U maju je rasprava o Rezoluciji o Srebrenici prenesena na svjetsku pozornicu. Tekst „Za i protiv Rezolucije o Srebrenici“analizirao je razlike između onih koji podržavaju presude međunarodnih sudova i negatora genocida, koji čine sve da osujete njeno usvajanje. Političke tenzije dodatno su zaoštrene tekstom „Dodik: 'Nećemo da živimo sa vama'“, koji je naglasio prijetnje podjelom BiH.

Rasprava je dosegla vrhunac s tekstom „Između istine i negiranja: borba za Srebrenicu“, koji je ukazao na političke manipulacije lidera u regionu. Čitaoce je posebno zaintrigirala borba za pravdu za žrtve genocida i izazovi suočavanja s prošlošću, što je maj učinilo mjesecem intenzivnih debata i globalnog interesa za BiH.

Juni

U junu su čitaoce najviše privukle teme prirodnih katastrofa, međunarodne politike ali i Evropsko nogometno prvenstvo. Poplave u Njemačkoj bile su centralna tema, s tekstom „Njemačka: zbog poplava proglašeno stanje katastrofe“, koji je opisao razmjere razaranja i prijetnje pucanja brana. Argentinac Hugo Edgardo De Giorgio se već kao tinejdžer dao u potragu za rodbinom raštrkanoj po svijetu. Njegova priča je na Facebooku bila dosta gledana. 

Međunarodna dešavanja dodatno su zanimala publiku kroz tekst „Sjeverna Koreja: Zašto Kim Jong Un rado dočekuje Putina?“, koji je istraživao savezništvo izopćenih lidera. Društvena pitanja, poput nacionalnog identiteta Bošnjaka, obrađena su u tekstu „Zaspali smo kao muslimani, a probudili se kao Bošnjaci“, koji je otvorio diskusije o promjenama identiteta u BiH. Juni je pokazao interes čitalaca za širok spektar tema, od lokalnih tragedija do globalnih političkih dešavanja i društvenih preispitivanja. Ljeto je donijelo važnu promjenu u Njemačkoj s videom „U Njemačkoj stupio na snagu zakon o dvojnom državljanstvu“, koji je u junu obradio ovu značajnu temu. 

Juli

Juli su obilježile teme globalnih događaja i lokalne nostalgije. Olimpijske igre u Parizu bile su najčitanija tema, s tekstom „Olimpijske igre u Parizu: Više od same ceremonije otvaranja“, koji je oduševio opisom spektakularne ceremonije. Pokušaj atentata na Donalda Trumpa tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji šokirao je svjetsku javnost, a tekst „Trump lakše povrijeđen u neuspješnom atentatu“ bio je jedan od najčitanijih.

Lokalna priča o kultnom sarajevskom tramvaju izazvala je nostalgiju, dok je tekst „Kultni sarajevski tramvaj: Rastanak na rate“ podsjetio na važnost simbolike u svakodnevnom životu. Juli je potvrdio da čitaoce privlače velike svjetske priče, ali i emotivne lokalne teme.

August

Čitaoce su u augustu  najviše privukle priče o uspjesima i izazovima. Tekst „Panonska jezera: Tuzlanski dragulj i ljekovito utočište“ istaknuo je uspjeh ljetne sezone i jedinstvenost ovog lokaliteta. Juniorska atletičarka Maša Garić iz Sarajeva bila je inspiracija mnogima, a priča o njenom uspjehu na Svjetskom prvenstvu obrađena je u tekstu „Maša Garić: Nada juniorske atletike BiH“.

Međunarodna dešavanja takođe su izazvala pažnju, posebno tekst „Berlin podržava upotrebu njemačkog oružja u Rusiji“, koji je analizirao političke posljedice isporuke oružja Ukrajini. August je spojio priče o lokalnim uspjesima, globalnim politikama i izazovima.

Septembar

Septembar su obilježile teme bezbjednosti i društveno-ekonomska pitanja. Tekst „Minhen: Policija ubila napadača, imao pušku sa bajonetom“ opisao je napetosti i borbu protiv ekstremizma. Pitanje obaveznog vojnog roka u Srbiji, obrađeno u tekstu „Srbija uvodi obavezni vojni rok“, izazvalo je diskusije o utjecaju na mlade i vojne reforme.

Priče o jeftinim nekretninama u EU, poput teksta „Nekretnine budzašto u Njemačkoj, Italiji i Švedskoj“, naglasile su izazove migracija u gradove. Septembar je spojio teme sigurnosti, reformi i ekonomskih izazova, privlačeći široku pažnju čitalaca.

Oktobar

U oktobru su lokalni izbori privukli najviše pažnju čitalaca. Tekst „Lokalni izbori u BiH: nagovještaj promjena u FBiH?“ analizirao je mogući utjecaj rezultata na političku scenu. Poplave su bile druga važna tema, s tekstom „Poplave u BiH: žrtve sve brojnije, ali i pitanja“, koji je ukazao na razmjere tragedije i neadekvatnu prevenciju. Odluke CIK-a o odgađanju izbora u poplavljenim područjima takođe su izazvale interes. Oktobar je bio obilježen društvenim i sigurnosnim temama: video „Nova pravila za ulazak u EU i strožije mjere sigurnosti u Njemačkoj“ obradio je promjene u imigracionim politikama, dok je „Treće doba“ bez radosti – zbog siromaštva“ ukazao na svakodnevne izazove starijih građana. 

Njemački automobilski div Volkswagen (VW) je u krizi. Poznata kompanija za fotoaparate Kodak nije na vrijeme prepoznala trend digitalne fotografije što ih je skupo stajalo u tržišnoj utakmici. Očekuje li i VW slična sudbina na tržištu automobila? Odgovor je na Facebooku bio veoma tražen.

Novembar

Novembar je obilježila tema posljedica poplava u BiH. Tekst „Nakon poplava u BiH: 80 miliona kojih nema“ ukazao je na sporu reakciju vlasti u sanaciji šteta. Priča o ruskim raketama Orešnik, obrađena u tekstu „Koliko su opasne ruske rakete Orešnik?“, izazvala je globalni interes. Pitanja unutrašnje politike u Hrvatskoj dodatno su obradili tekstovi o predsjedničkoj kampanji.

Decembar

U decembru je pažnju čitalaca privukla tragična priča o masovnom ubistvu u Magdeburgu. Tekst „Ubilačka vožnja u Magdeburgu: Počinilac je ljekar“ detaljno je opisao napad i posljedice. Dodatni interes izazvao je tekst „Saudijac koji mrzi islam: Ko je masovni ubica iz Magdeburga?“, koji je analizirao motive napada. Priče o Božićnom vašaru pogođenom tragedijom obilježile su završetak godine, ostavljajući publiku s pitanjima o sigurnosti i uzrocima nasilja.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu