Iran: Sankcije i moguće posljedice

"Iran vjeruje da zapadu nedostaje hrabrosti za uvođenje sankcija, pa stoga iranske vlasti upozoravaju kako bi u slučaju podizanja sankcija u svijetu porasla cijena nafte, a istovremeno se urušila tržišta vrijednosnih papira i dionica.", smatra Ali Ansari, politolog sa škotskog univerziteta "St. Andrews" uz dodatak "kako je iranska privreda ranjiva na srednji i duži vremenski rok".

Iran je doduše četvrti izvoznik nafte u svijetu, ali posjeduje mali broj rafinerija. Stoga 40 - 50% vlastitih potreba goriva mora uvoziti, a to je 60 - 70 miliona litara dnevno. Cijena goriva uveliko je subvencionirana i trenutno košta 9 centi po litri. Prema tome, blokada uvoza goriva, ukoliko je ona uopće izvediva, najprije bi rezultirala u naglom porastu cijena benzina u Iranu, što bi povećalo i cijene ostalim proizvodima u zemlji. Rezultat bi mogli biti javni prosvjedi, a pitanje glasi protiv koga bi se oni usmjerili: protiv zapada koji je uveo sankcije ili protiv režima u vlastitoj zemlji koji je provocirao uvođenje sankcija zbog svog nuklearnog programa.

Među ekonomistima Iran se smatra neobično ovisnom zemljom o stranom finansiranju. Iranske banke ne mogu pratiti veliki rast prije svega u automobilskoj industriji i brodogradnji. Zbog toga su preduzeća na tom prodručju uveliko ovisna o kreditima evropskih banaka. Naprimjer, švicarski UBS prošle sedmice je najavio prekid svojih poslova u Iranu uz obrazloženje kako se u zemlji širi "neatraktivna poslovna klima". "Crédit Suisse" pak navodi kako ubuduće iranskim klijentima neće davati nove kredite.

Ostale evropske banke mogle bi reagirati na isti način, posebno ako bi Evropska unija (EU) sama uvela finansijske sankcije. Embargo na izvoz rezervnih djelova posebno bi pogodio iransku automobilsku industriju kao i desetine hiljada radnih mjesta. Otvoreno je pitanje i ovdje protiv koga bi se usmjerili protesti iranskog stanovništva.