Izbori u Hrvatskoj i „neravnopravan položaj Hrvata u BiH“

Prema posljednjem ispitivanju javnog mnijenja, Zoran Milanović (kandidat SDP-a i partnera) uvjerljivo vodi s 39,3 posto, a slijedi ga Dragan Primorac (HDZ i partneri) s 24,3 posto.

Neovisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 10 posto, dok je Ivana Kekin (Možemo!) s 8,1 posto četvrta.

Od ostalih četvero kandidatkinja i kandidata Miro Bulj (Most) je prema anketi dobio podršku 3,6 posto ispitanika, Branka Lozo (DOMiNO) ima 2,2 posto, a neovisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo dobili su 2, odnosno 0,6 posto glasova ispitanika. Broj neodlučnih iznosi skoro 10 posto.

Ovo istraživanje je za televizijsku postaju RTL od 19. do 23. prosinca provela Promocija plus na relevantnom uzorku od 1.000 ispitanika, uz standardnu grešku uzorka +/- 2.7 posto i pouzdanost 95 posto.

Kratka predizborna kampanja

Izbornoj šutnji, koja traje cijelu subotu i nedjelju do 19 sati kada se zatvaraju birališta, prethodila je relativno kratka i više-manje burna predizborna kampanja. Ona je bila privremeno prekinuta zbog tragičnog događaja u osnovnoj školi u Zagrebu. Ondje je 20. prosinca 19-godišnji počinitelj nožem usmrtio jednog sedmogodišnjaka i ranio učiteljicu i još troje učenika.

Vrhunac predizborne kampanje bilo televizijsko sučeljavanje svih osam kandidatkinja i kandidata koje je u ponedjeljak (23.12.) održano na HRT-u. Ono nije donijelo ništa novo – sudionici su kritizirali jedni druge, a najviše HDZ-ovog kandidata Primorca. Milanović je uglavnom bio suzdržan.

Većinom se razgovaralo o unutarnjopolitičkim temama kao što su korupcija te stanje u zdravstvu i pravosuđu, o kojima predsjednik ili predsjednica može imati svoje mišljenje, ali ne može odlučivati. U nadležnosti šefa hrvatske države u prvom redu su vojska i sigurnosne službe te vanjska politika.

Uvjeti za podršku Srbiji za ulazak u EU

Jedno od pitanja je bilo i treba li Srbiji blokirati put u Europsku uniju sve dok se ne riješi problem nestalih i ratne odštete. Naglašavajući da je Srbija „naš susjed“ i „važan trgovinski partner“, Milanović je rekao: „Ako budu surađivali, rješenje se može pronaći.“

Za razliku od njega, Primorac je iznio jasne uvjete za podršku Srbiji na putu u EU: „Otvaranje arhiva JNA, istraživanje vukovarske bolnice, gdje leže kosti hrvatskih ljudi".

I ostali kandidati i kandidatkinje smatraju da Srbija prvo mora dati odgovore na neka važna pitanja, s tim da su neki od njih podsjetili da srbijanski građani ionako ne žele u EU.

Kosovo u televizijskom sučeljavanju na HRT-u nije bilo tema, ali je Milanović u prosincu prilikom posjeta kosovskog premijera Albina Kurtija Zagrebu izjavio da su stečeni svi uvjeti za potpuno međunarodno priznanje te države. Također je pozvao sve članice EU-a koje to dosad nisu učinile da priznaju Kosovo i naglasio da ono ima punu podršku Hrvatske na putu prema članstvu u svim međunarodnim asocijacijama.

Kritike na račun položaja Hrvata u BiH

Što se tiče odnosa Hrvatske i BiH, oni su bili tema i televizijskog sučeljavanja i drugih nastupa kandidata tijekom predizborne kampanje. U televizijskom sučeljavanju većina sudionika je kritizirala, prema njihovim mišljenju, neravnopravan položaj Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda.

A tijekom predizborne kampanje bilo je puno govora o donošenju Zakona o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH. Sve kandidatkinje i kandidati su kritizirali način njegovog izglasavanja u parlamentu Federacije BiH. Predsjednik Milanović se tim povodom oglasio priopćenjem u kojem je istaknuo da je zakon donesen „bez glasova legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i usprkos njihovom protivljenju“.

Tim zakonom se određuje da bi projekt povezivanja plinskih mreža trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva, a ne nova tvrtka sa sjedištem u Mostaru.

Dragan Primorac je u jednom razgovoru za javni servis HRT tim povodom obećao da će mu položaj Hrvata u BiH biti jedan od prioriteta. I dodao: „Hrvati na tim prostorima žive oduvijek. Oni su konstitutivni narod, oni moraju participirati u svim tijelima upravljanja.“

Puno obećanja, malo ovlasti

Kao i u predizbornoj kampanji za ovogodišnje parlamentarne i europske izbore, i ovoga puta čula se gomila obećanja, od kojih veći dio ionako nije izvršiv budući da ne spada u ovlasti predsjednika države.

Svi kandidati su uglavnom obećavali bolji život svima i da će biti faktori ujedinjenja hrvatskih građana, ali i razne druge stvari: od sprječavanja ilegalnih migracija i osiguravanja besplatnih dječjih vrtića preko boljeg zdravstva i suzbijanja korupcije pa sve do većih plaća i brige za ekologiju.

Milanović se tijekom cijele predizborne kampanje malo javljao za riječ, osim kada je obavljao svoje predsjedničke dužnosti. U skladu sa svojom izjavom da mu je ovo zadnja predizborna kampanja i „zadnji tango“.

Ustvari je od samog početka njegova pobjeda bila poprilično sigurna, pa je mogao mirno s distance promatrati kako se pokušavaju promovirati njegovi protukandidati. Osim toga, praktički je skoro cijeli mandat ionako vodio predizbornu kampanju pa si je sada mogao priuštiti opušteniji modus.

Puno prašine oko kave i zemljišta Kekinovih

Mediji su se većinom bavili Milanovićem i Primorcem kao najizglednijim kandidatima za drugi krug. No onda se u središtu pozornosti neočekivano našla Ivana Kekin.

Najprije je javnost danima špekulirala je li njezin suprug Mile Kekin, pjevač i tekstopisac poznate grupe Hladno pivo, znao da ga je na kavu, na koju je otišao, pozvao kontroverzni poduzetnik ili je stvarno mislio da je riječ o istoimenom nogometašu Nikici Jelaviću.

A onda su se mediji prebacili na temu kuće za odmor Kekinovih, koja se povremeno i iznajmljuje, a za koju su zemljište navodno pod povlaštenim uvjetima kupili od općine Buje. Državno odvjetništvo je nakon te objave promptno pokrenulo izvide kako bi utvrdilo je li bilo nekih nezakonitosti.

Sve to je u drugi plan bacilo navodne afere Dragana Primorca. Naime, istraživački novinari su otkrili da je njegova majka vrlo jeftino kupila gradski stan u Splitu i onda ga dva dana kasnije prodala za daleko veći iznos. A tu je i otkriće da je Primorac, kada je bio ministar znanosti i obrazovanja 2008. godine naručio građevinske preinake u zgradi ministarstva unajmljenoj od privatnika. Nepotrebnim radovima i luksuzom, pisali su mediji, državni proračun je oštećen za 3,6 milijuna eura. O tim navodnim aferama Državno odvjetništvo se nije oglasilo.

Ankete: Milanović i Primorac u drugom krugu

Inače, od 2000. godine na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj nikada nije pobijedio kandidat političke opcije koja je bila na vlasti. To nepisano pravilo vjerojatno vrijedi i za ove, osme predsjedničke izbore od neovisnosti RH. Naime, mnogi građani Zorana Milanovića doživljavaju kao jedinog pravog oponenta premijeru Andreju Plenkoviću i HDZ-u.

HDZ će za Primorca sigurno mobilizirati svoje biračko tijelo, ali kako ispitivanja javnog mnijenja pokazuju, to će biti dovoljno samo za ulazak u drugi krug u kojem se predviđa Milanovićeva pobjeda. Inače, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini pozvao je hrvatske državljane u Srbiji da glasaju za HDZ-ovog kandidata uz obrazloženje da ta stranka podržava težnje, interese i potrebe hrvatske manjine u Srbiji.

Osam kandidata i kandidatkinja predstavlja cijeli dijapazon od lijeve do desne opcije. Dvoje ih ima podršku ljevice, pa analitičari predviđaju da će se u prvom krugu glasovi desnije orijentiranih birača uglavnom raspršiti. Zato je zanimljivo pitanje kome će u izvjesnom drugom krugu otići glasovi lijeve i desne opcije koje u prvom krugu ne dobije Milanović.

Zadnju riječ će, naravno, imati skoro 3,8 milijuna birača. No kako stvari sada stoje, vjerojatno je da u skladu s Milanovićevim predizbornim sloganom „Predsjednika za predsjednika“ na Pantovčaku neće doći do promjene.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu