Još jedna prepreka Hrvatskoj?

Pada li optužnica Haaškog suda u procesu Gotovina-Markač-Čermak, odnosno pada li barem u dijelu što se odnosi na umirovljenog generala Hrvatske vojske Antu Gotovinu? Prema izjavi glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza za Financial Times u kojoj se žali što Hrvatska još nije dostavila topničke dnevnike iz Oluje, a za koje tvrdi da se možda nalaze u hrvatskim vojnim arhivima, čini se da Tužiteljstvo ne stoji najbolje s dokazima. Topnički su dnevnici ključni za dio optužnice što se odnosi na tzv. prekomjerno granatiranje Knina u kojemu je, prema tvrdnjama inozemnih forenzičara, poginuo jedan civil. Tužiteljstvu je, podsjetimo, ostalo još svega nekoliko tjedna za izvođenje dokaza i saslušanje svjedoka u procesu protiv Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka. A, kako je već višekratno postavljano pitanje u hrvatskoj javnosti, na temelju čega se optužuje Gotovina ako još nema dokaza o njegovoj krivnji?

Hag traži dokumente od Zagreba

Uoći Brammartzove posjete Zagrebu glasnogovornica Tužiteljstva Olga Kavran o razlozima njegovog dolaska je rekla: „Gospodin Brammertz dolazi u radnu posjetu. Biti će u Zagrebu, gde će se sastati sa predstavnicima hrvatskih vlasti, na operativnom i političkom nivou. A tema su dokumenta, koja Tužiteljstvo traži u vezi sa predmetom Gotovina.“ Glavni tužitelj UN-ovog suda imat će sastanak s potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor i ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem. Vlada je dosad dostavila dio traženih dokumenata, a za ostale tvrdi kako naprosto nisu pronađeni. Poručuju i da nemaju ni najmanjeg razloga opstruirati zahtjeve Haaškog tužiteljstva, jer je u hrvatskom interesu ispuniti sve obveze prema Tribunalu.

Brammertz bi mogao biti još jedna prepreka

Brammertzova izjava kako je nezadovoljan suradnjom Hrvatske i Haaškog suda ne ide u prilog Hrvatskoj, koja je već suočena sa slovenskom blokadom pregovora o njenom članstvu u Europskoj uniji. Jer, kako je primijetio Financial Times, tužiteljevo nezadovoljstvo „moglo bi stvoriti još jednu prepreku u problematičnim pristupnim pregovorima“ Hrvatske s EU-om. Vjerojatno je u tom smislu britanski list naveo i riječi šefa slovenske diplomacije Samuela Žbogara kako u pregovorima Hrvatske s EU-om, osim onih što ih je blokirala Slovenija, postoje još neka poglavlja, „prije svega, pravosuđe i unutarnji poslovi“, koja nisu spremna za otvaranje.

Europska će unija sigurno voditi računa o političkoj težini Brammartzevih ocjena, pa ni Zagreb ne smije zanemariti međunarodne pragmatične interese.