Mobiteli Applea s "krvavim mineralima" iz Konga?

„Demokratska Republika Kongo će pokazati svim potrošačima kako je proizvod kojeg imaju u rukama zagađen međunarodnim zločinima", slikovito se izražava belgijski odvjetnik Christophe Marchand o tužbi koju je u ime te države pokrenuo protiv američkog tehnološkog koncerna Apple.

Kongo je zapravo izuzetno bogat nalazištima rijetkih sirovina, ali već desetljećima je bogatstvo te zemlje ujedno i njegovo najveće prokletstvo: eksploataciju u pravilu nadziru naoružane milicije koje upravo tim sirovinama pune i vlastite džepove i nabavljaju oružje, sve to preko leđa mizerno plaćenih radnika među kojima nema malo i djece.

Tu je prije svega riječ o sirovinama važnim u informatičkoj industriji – cinku, tantalu i volframu, često nazvanima 3T-sirovinama po njihovim engleskim nazivima (Tin, Tantal, Tungsten). Ali i zlatu kojeg ima u svakom mobitelu, a ima ga  i u DR Kongu. To „krvavo zlato" u američke mobitele u pravilu stiže preko susjedne Ruande, ali ima i drugih puteva šverca i ilegalne trgovine.

Apple sve niječe

Tužene su podružnice Applea u Francuskoj i Belgiji jer su to države koje imaju osobito stroge propise o lancima isporuke. Koncern Apple naravno „odlučno odbacuje" tvrdnje vlade DR Konga. Američki koncern tvrdi kako „nalaže liferantima držati se najviših načela" kod odabira izvora sirovina, a isto tako tvrdi kako im je samostalno naložila neka potpuno obustave nabavu 3T-sirovina i iz DR Konga i iz Ruande od kako su u Kongu opet eskalirali oružani sukobi jer su „strahovali kako i neovisni vještaci ili mehanizmi certifikacije u tom sektoru neće više biti u stanju provesti naše visoke standarde" u nabavi.

Nije sporno kako ljudi iz Applea ne dolaze u DR Kongo po sirovine, ali u ovoj tužbi se najprije radi o tome kako i u američkom koncernu znaju da njihovim liferantima te sirovine stižu i iz te afričke države. Tužitelji tvrde kako imaju i interne informacije od Whistleblowera iz Applea, a na tržištu tih kovina je odlično poznato kako ih milicije DR Konga prodaju i u susjednu Ruandu, ali i Ugandu ili zemlje koje uopće ništa ne pitaju, kao što je Kina.

Čitave tvornice od ilegalnih sirovina

Emmanuel Umpula iz African Natural Resources Watch (AFREWATCH) tvrdi kako „svi znaju" i kako „ima izvješća" da su i u Ruandi i u Ugandi rafinerije koje prerađuju sirovine kao što je zlato koje potječe iz DR Konga. Ruanda također odbija sve optužbe, ali stručnjaci UN-a poznaju trgovce iz Bukave na jugoistoku Konga koji mogu posvjedočiti kako su kupci iz Ruande tamo svakodnevica. Kupljene sirovine se zatim šalju prema glavnom gradu Kigaliju ili prema graničnom mjestu Cyangugu na jezeru Kivu.

„Ilegalna eksploatacija sirovina na istoku DR Kongo je jedan od razloga zašto se rat ovdje nastavlja", uvjeren je Umpula. „To je razbojnički sustav koji pljačka zemna bogatstva i pridonosi nastavku sukoba", kaže aktivist AFREWATCH. S druge strane, američki koncern tvrdi kako ionako pokušava minimalizirati bilo kakvu kupnju tih sirovina nego kako je u baterijama novog iPhonea 16 „99% volframa recikliranog iz starih uređaja i 100% recikliranog kobalta". Osim toga, ne samo da podupiru mehanizme za bolji nadzor izvora sirovina, nego podržavaju i lokalne inicijative koji pomažu žrtvama sukoba u DR Kongu.

I vlada je suodgovorna...

Mnogi građani DR Konga podržavaju ovu tužbu vlade u Kinšasi, a isto tako vjeruju kako ta pljačka i šverc traju već previše dugo i kako Apple nipošto nije jedina tvrtka Zapada koju treba tužiti zbog ovog iskorištavanja njihovog blaga. No jedan aktivist za zaštitu okoliša iz DR Konga za DW objašnjava kako stvari nipošto nisu tako jednostavne: da, mnoštvo je potpuno ilegalnih rudnika, ali nekima su vlasti dale i dozvolu za eksploataciju. „Vlada je ta koja je tim tvrtkama dala dozvolu. Ali kad neki službenik lokalne uprave ode do rudnika da provjeri, što se tamo radi, lako mu se može dogoditi da ga otjeraju naoružane milicije. U kakvoj to zemlji živimo?"

Po mišljenju ovog građanina te države, u eksploataciji rudnih bogatstava upravo buja korupcija. I vlada DR Konga tu puni svoju blagajnu bez obzira na katastrofalne učinke po okoliš, ništa ne čini kad se čitava sela tjera sa svojih ognjišta kako bi se tamo kopale rude, a još manje čini za radnike koji rade u tim rudnicima. Za mnogo toga jesu krivi strani koncerni, a ova tužba će možda potrošačima ukazati kako ih treba zanimati, odakle dolazi njihova nova tehnološka igračka. Ali po aktivistu za okoliš je dobar dio krivice i na vladi u Kinšasi.

Prilog je napisan uz pomoć i informacije Sandrine Blanchard, Kossivi Tiassou, Zanem Nety Zaidi i Pablo Foley Eliasa

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu