Nakon napada u Magdeburgu: Rupe u bezbjednosnoj arhitekturi

Predstavnici njemačkih organa bezbjednosti suočili su se s čitavim nizom teških pitanja na subotnjoj konferenciji za novinare u Magdeburgu. Pet ljudi je poginulo, a 200 je povrijeđeno u napadu koji se dogodio u petak uveče, kada je pedesetogodišnji Saudijac Talib A. automobilom uletio u gomilu na božićnom vašaru u glavnom gradu Saksonije-Anhalt.

Neki od novinara bili su nezadovoljni zato što visoki policijski službenici i gradski zvaničnici ne daju jasne odgovore na njihova pitanja: Kako je policija mogla da propusti da obezbijedi božićni vašar? Kako to da se očigledna upozorenja saudijskih vlasti nisu poslušala? Kako to da uznemirujuće objave na društvenim mrežama osumnjičenog počinioca nisu izazvale uzbunu?

Nekoliko dana kasnije, na mnoga od tih pitanja očigledno je i dalje teško odgovoriti, iako su posljedice već sada jasne: Savezna i pokrajinske policije na konferenciji u subotu najavile su da će povećati prisustvo policije i ponovo procijeniti mjere obezbjeđenja na stotinama božićnih vašara širom Njemačke.

Obezbjeđenje na božićnim vašarima

Najdirektnije pitanje na konferenciji odnosilo se na konkretne mjere bezbjednosti. Napad na božićni vašar u Berlinu u decembru 2016. godine, kada je 13 ljudi ubio tuniski azilant, koji je kamionom uletio u gomilu, rezultirao je dvjema parlamentarnim istragama i hitnim pooštravanjem mjera bezbjednosti: teški betonski blokovi na ulazima na vašare, blokade na ulicama i pojačano prisustvo policije uvedeni su kao mjere bezbednosti širom Njemačke, ali i Austrije.

Čini se, međutim, da ti vašari, koji privlače hiljade ljudi i organizuju se pet do šest nedjelja prije Božića na gotovo svakom dostupnom prostoru u njemačkim gradovima, nikada ne mogu biti potpuno zaštićeni od vozila — dijelom zato što vozila hitnih službi takođe moraju da budu u mogućnosti da pristupe vašarima, a dijelom i zbog toga što je potrebno da postoji više izlaza za slučaj nužde, kako bi ljudi u takvim slučajevima mogli da pobjegnu.

„Počinilac je koristio puteve i izlaze za hitne slučajeve", rekao je novinarima u subotu Roni Krug, predstavnik grada Magdeburga, podsjetivši pritom na incident koji se dogodio na Paradi ljubavi u Duizburgu 2010. godine, kada je 21 osoba stradala u gužvi, dijelom i zato što nije bilo dovoljno izlaza za slučaj opasnosti. Krug je dodao i da je plan obezbeđenja na svim božićnim vašarima u Magdeburgu „kreiran u skladu s najboljim saznanjima" i da se bezbjednosni planovi za takve vašare neprestano ažuriraju.

Hans-Jakob Šindler iz Projekta za borbu protiv ekstremizma (CEP), međunarodne neprofitne savjetodavne organizacije, nije u potpunosti zadovoljan tim objašnjenjem, ali ipak priznaje da je bezbjednosni sistem u Magdeburgu – kombinacija fizičkih barijera, policajaca na terenu i sigurnosnih kamera – klasičan koncept koji se koristi za sve velike javne događaje.

„Najočiglednija stvar na božićnim vašarima su te fizičke barijere: ne bi trebalo da postoje propusti takvi da kroz njih može da prođe automobil kojem to nije dozvoljeno", kaže Šindler za DW. „Pa čak i da su samo privremeno bile otvorene barijere – počinilac je očigledno znao za to, iznajmio je automobil, odvezao se do božićnog vašara i znao je da će automobilom uspjeti da prođe."

Bilo je više dojava o Talibu A.

To očigledno nije bio jedini neuspjeh — moralo je da se sklopi nekoliko propusta u njemačkoj bezbjednosnoj arhitekturi kako bi se stvorili uslovi da napad u Magdeburgu uopšte bude moguć. Pritom će za procjenu gdje su tačno bili ti propusti biti potrebno mnogo mjeseci, ako ne i godina.

U razgovoru za javni servis ZDF u subotu uveče, Holger Minh, direktor njemačke Savezne policije (BKA), opisao je osumnjičenog počinioca kao „atipičnog". Objave Taliba A. na društvenim mrežama sugerišu da je bio protivnik saudijskog režima, da je smatrao da njemačke vlasti progone saudijske disidente, ali da je ujedno bio nezadovoljan liberalnom njemačkom politikom prema izbjeglicama i da je podržavao krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD).

Pozivajući se na anonimne bezbjednosne izvore, njemačka novinska agencija DPA izvjestila je da su saudijske vlasti prošle godine upozorile svoje njemačke kolege na Taliba A. i da su zatražile njegovo izručenje. Zbog nedostatka detalja, neka od značajnih pitanja ostaju, međutim, otvorena: da li je saudijska vlada tražila njegovo izručenje zato što je bio kritičar režima ili zato što su ga vidjeli kao opasnost za javnu bezbjednost?

Bez odgovora na to, teško je odrediti kolika je čija krivica, kaže Šindler: „Upozorenje nije uvijek upozorenje o tome šta će se dogoditi – ono bi moglo da se odnosi na mnoge druge stvari. U kontekstu, to upozorenje možda nije bilo onoliko ozbiljno koliko je trebalo da bude."

Ipak, jasno je da je postojala zabrinutost zbog „atipičnog" ponašanja Taliba A: taj 50-godišnjak je u Berlinu bio optužen za zloupotrebu telefona za hitne slučajeve, nakon svađe s policajcima u policijskoj stanici u februaru ove godine. Dan uoči napada, nije se pojavio na sudskom ročištu po njegovoj sopstvenoj žalbi na te optužbe.

Pored toga, jedan građanin je prošle godine upozorio njemačku Saveznu kancelariju za migracije i izbeglice (BAMF) na Taliba A. To upozorenje je ozbiljno shvaćeno i proslijeđeno nadležnim organima, saopštio je BAMF.

Uloga društvenih mreža

Činjenica da je Talib A. u posljednjih nekoliko godina očigledno bio veoma aktivan na društvenim mrežama, pokrenula je nova pitanja o ulozi platformi kao što su Iks i Fejsbuk (X i Facebook) u radikalizaciji.

Nekoliko njemačkih medija objavilo je da su među (sada već obrisanim) postovima Taliba A. na Iksu bile i izjave da očekuje da će umrijeti 2024. godine, da je prijetio da će ubiti dvadeset Nijemaca i da misli da njemačka vlada pokušava da učini Evropu više islamskom.

„Ovo je veoma dobar slučaj da se pokaže da su klasične islamističke, desničarske ili ljevičarske ekstremističke kategorije sada uvećane za još jednu – za kategoriju pojedinaca koji stvaraju sopstvene, ideološke, personalizovane narative", kaže Šindler. „To je rastući trend još od pandemije, a kompanije, koje posjeduju društvene mreže, po tom pitanju čine manje nego ranije. Ne morate da budete nekakav uporni pristalica Islamske države – u takvom konspirativnom okruženju, svaki ekstremistički narativ, kada ga dovedete do kraja, neizbježno će dovesti do nasilja."

Ilon Mask je otpustio nekoliko hiljada moderatora sadržaja nakon što je 2022. preuzeo Iks (koji se tada zvao Tviter). To je, prema Šindlerovim rečima, dovelo do situacije da društvo očekuje pojačan rad policije u javnom prostoru, a istovremeno dozvoljava nepromišljen nedostatak moderacije na onlajn-platformama.

„Moramo da prestanemo da prihvatamo da ta industrija, jedna od najprofitabilnijih u ljudskoj istoriji, ima nultu pravnu odgovornost za sadržaj na svojim platformama i nultu pravnu odgovornost da proaktivno radi sa snagama bezbjednosti", zaključuje Šindler.

U svakom slučaju, nekim novim propisima, kakvi god da budu, potrebno je vrijeme da pokažu rezultate. Njemački organi bezbjednosti za sada se bave prije svega neposrednim pitanjem: da li su i kako mogli da zaustave napadača u Magdeburgu?

*Ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu