Njemačka štampa o nasilju u školama i integraciji djece stranaca
1. april 2006Frankfurter Allgemeine Zeitung ističe kako odavno postoji zahtjev škola da se odobri povećanje njihovog budžeta, te nastavlja.
Povećanje budžeta za trideset odsto je potrebno kako bi se organizovala cjelodnevna nastava, kako bi se angažovali dodatni učitelji za njemački jezik, psiholozi, socijalni radnici koji govore turski i arapski kako bi se omogućio bolji kontakt sa roditeljima djece. Škola i učitelji ne mogu nadoknaditi propuste u obrazovanju koje su načinili roditelji, ili propuste njemačke integracione politike. U ovom trenutku se barem može poboljšati nastava njemačkog jezika za djecu u obdaništima, te poboljšati školovanje omladine koja treba da stekne neko zanimanje.
Zajključuje novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. List Esslinger Zeitung takodje smatra kako se mora poboljšati nastava njemačkog jezika, te saradnja s roditeljima djece.
Svi napori su uzaludni ako djeca kod kuće uče stvari koje su suprotne inima u školi. Samo na taj način se može prekinuti đavolji krug u kome se omladina vrti. Pri skoro histeričnoj diskusiji o ovoj temi ne smije se smetnuti s uma da postoji i primjeri dobre integracije. Ima djece stranaca koja su sa uspjehom završila školu, dobila posao i sasvim se uključila u normalan život.
List Tageszeitung iz Berlina kritikuje njemački školski sistem u kome se bolji djaci šalju u gimnazije i takozvane škole realke, a lošiji djaci završavaju u trećoj vrsti škola u kojima se uči za neka niže kvalifikovana zanimanja. Tageszeitung piše.
Te škole su odavno postale mjesta gdje su u odjeljenjima koncentrisani loši i problematični djaci. Onaj ko tu dospije dobro zna da nema nikakvu šansu za napredak. To izaziva nezadovoljstvo, agresivnost i lošu klimu u nastavi. Zbog toga se mora ukinuti ovakva podjela na tročlani školski sistem.
Heilbronner Stimme ne stavlja znak pitanja iznad njemačkog školskog sistema, nego iznad politike prema strancima.
Rütli škola u Berlinu je dokaz da je njemačka država dozvolila stvaranje prostora gdje vlada pravni vakuum. Odgovor na to mora biti politika u kojoj će stepen tolerancije biti ravan nuli. Tamo gdje nasilnici važe za uzor, u najmanju ruku se može učiniti to da se spriječi dolazak u školu tim Rambo-imitatorima. Nije problem u trostepenom ustroju srednjih škola, nego politika prema strancima koja nije insistirala na tome da se stranci i njihova djeca integrišu u društvo.
Zaključuje novinar lista Heilbronner Stimme.