Njemačka štampa o nastupu Del Ponteove u Luksemburgu

List Süddeutsche Zeitung danas pod naslovom „Gdje su inžinjeri srpskog etničkog čišćenja?“ donosi članak u kojem prenosi detalje o nastupu glavne tužiteljice Haškog tribunala, Carle Del Ponte, pred ministrima vanjskih poslova EU u Luksemburgu.

Srbijanske vlasti su tokom ove godine aktivno učestvovale u hapšenju dvojice haških bjegunaca. Ipak, četiri osobe optužene za ratne zločine su još uvijek u bjekstvu. Haški tribunal posebno brine činjenica da su na slobodi kako se navodi «dvojica inžinjera srpskog etničkog čišćenja». U slučaju Ratka Mladića vlada u Beogradu se odlučila na javni poziv: za informaciju o Mladiću se nudi nagrada od milion eura. Srbijanski mediji su ovo prokomentarisali kao čisto kozmetički čin kojim vlada pokušava da ublaži stav Carle Del Ponte. Oni su se više bavili pitanjem treba li da plati porez onaj ko bi dobio tu nagradu?, ili: da li bi nagrada trebalo da bude isplaćena prodici Ratka Mladća, ako on odluči da se sam preda? Ipak, šta je sa Karadžićem? On kao da je nestao sa radara svih tajnih službi, upooravaju u tribunalu. Pitanje je kako i zašto je sa tih radara nestao broj jedan sa haške liste optuženika? Sve je više onih koji vjeruju u tvrdnje bivše glasnogovornice tužilaštva tribunala, Florence Hartmann, da hapšenje sprječavaju Washington i Moskva. Što se same Del Ponteove tiče, ona je najavila da će svoje viđenje stvari objaviti u knjizi koju priprema. Knjiga godpođe Del Ponte, kojoj uzdržanost i diplomatski uvijene izjave nisu jača strana, mogla bi biti povod velikim raspravama na ovu temu.

Stoji u listu Süddeutsche Zeitung. Isti list danas donosi i komentar o razgovorima njemačke kancelarke Merkel sa ruskim predsjednikom Putinom.

Postoji niz spornih tema o kojima bi se moglo razgovarati s Rusijom. Njemačka ima interes da Rusija odobri sankcije protiv Irana, da Rusija pristane na evropski plan za Kosovo, Njemačka želi da Rusija poštuje ljudska prava. Šta, međutim, želi Putin? On želi njemačke investicije. Ipak, pozitivna klima za investicije u Rusiju mogla bi se pokvariti ukoliko Putin tokom današnje (16.10.07) posjete Teheranu bude prijateljski nastrojen prema iranskoj vladi, ili ukoliko podrži djelovanje vlade Srbije koje bi tu zemlju moglo odvesti u izolaciju. Ukoliko Putin izabere pogrešne prijatelje, onda će to imati loše posljedice po njegov i po imidž njegovog nasljednika na poziciji predsjednika. Putin jednog dana mora izabrati koga želi za partnera. Njemu se mora jasno staviti do znanja koje alternative stoje pred njim.

Stoji u listu Süddeutsche Zeitung. Za list Tageszeitung iz Berlina, nije nikakvo čudo što se Putin potpuno oglušio o pozive kancelarke Merkel da se moraju poštivati ljudska prava. To je posljedica politike zapada nakon raspada Sovjetskog Saveza, piše ovaj list i dodaje:

Arogantni pobjednički mentalitet koji je zapad demonstrirao naspram Moskve, te širenje NATO-saveza do granica Rusije ojačali su autokrate u toj državi, a oslabili one koji se bore za ljudska prava. Drugačija politika zapada doveli bi do toga da se danas sa Rusijom imaju istinski partnerski odnosi.

Zaključuje novinar lista Tageszeitung iz Berlina.