Njemačke općine traže ponovno uvođenje viza
13. novembar 2012Online izdanja medija u Njemačkoj u utorak (13.11.) prenose izjavu koju je za Passauer Neue Presse dao Gerd Landsberg, generalni direktor Saveza njemačkih gradova i općina. Landsberg naime, navodeći povećane brojke potražitelja azila iz zemalja Balkana, zahtijeva da se ponovno uvedu vize za zemlje iz kojih je zabilježen najveći dolazak izbjeglica. "Gradovi i općine dijelom već imaju prave poteškoće da osiguraju potrebne smještaje", kazao je za Passauer Neue Presse Gerd Landsberg, a prenosi Der Westen. Taj list dodaje i Landsbergove tvrdnje da se na Balkanu "'već vrši reklama za putovanje u Njemačku, kako bi se tu prezimilo'. U listopadu je u Njemačkoj 2.700 ljudi iz Srbije i 1.300 iz Makedonije zatražilo azil. Ukupno je u listopadu podneseno 9.950 zahtjeva za azil, pojašnjava Landsberg i dodaje: "To je 50 posto više nego u rujnu i 140 posto više nego u listopadu 2011., s tendencijom rasta. Kod podnositelja zahtjeva za azil s Balkana se radi gotovo isključivo o osobama, koje iz ekonomskih razloga napuštaju svoju domovinu. 90 posto njih nisu prihvaćeni kao izbjeglice, odnosno azilanti.' Landsberg navodi da je stoga nužna ponovna uspostava viznog režima i ubrzanje procesa provjere zahtjeva za azil", prenosi Der Westen.
Od komunista do predsjednika
Iznenađujuće dobar rezultat za Boruta Pahora u prvom krugu predsjedničkih izbora u Sloveniji, održanih u nedjelju (11.11.), tema je o kojoj opširno piše tisak na njemačkom jeziku. Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) navodi da je aktualni predsjednik Danilo Türk osvojio oko 36 posto, bivši premijer Borut Pahor 40 posto, a treći kandidat, Milan Zver, tek oko 24 posto. "U drugom krugu izbora znači konkuriraju dvojica prominentnih političara, čije su karijere usko isprepletene. Obojica su u svojoj mladosti bili komunisti, Türk svoju nominaciju za kandidata lijevih stranaka na predsjedničkim izborima 2007. može zahvaliti Pahoru, tadašnjem predsjedatelju socijaldemokrata. Pahor se opet kao premijer od 2008. do 2012. mogao osloniti na podršku Türka. Zatim su se njihovi putevi razdvojili. Pahor je počeo kritično ocjenjivati ono što je u nasljedstvo ostavila njegova vlada: reformski zastoj, beskrajno proširenje kreditnog volumena slovenskih banaka kao i udvostručenje državnih dugova. Poziv na nacionalni osjećaj dužnosti mu je donio mnoge glasove konzervativnih birača. Türku je naškodila vjerojatno njegova sklonost ekscesivnom korištenju privilegija njegove funkcije, od voznog parka pa do odlikovanja bivšeg komunističkog šefa tajne službe i pomilovanja jednog kriminalnog dilera drogama", ocjenjuje FAZ.
Predsjednički kandidat kao smetlar, šumar, frizer, ...
Neue Zürcher Zeitung (NZZ) prenosi da Borut Pahor svoj iznenađujući uspjeh u prvom krugu izbora objašnjava svojom narodu bliskom kampanjom, koja se, među ostalim, očitovala u tome da je Pahor jednom tjedno kao praktikant vršio različite poslove. Austrijski Der Standard se također osvrće na taj Pahorov predizborni potez navodeći da je Pahor time izumio dosad u slovenskoj politici neviđenu imidž kampanju. "Prezentirao se kao čovjek koji djeluje: dva mjeseca je po jedan radni dan proveo na različitim poslovima, kako bi biračima 'ne samo pričao, već i nešto čuo od njih'. Tako je radio kao građevinski radnik na cestogradnji, smetljar, učitelj plivanja, šumar, njegovatelj u staračkom domu, novinar, frizer, arhitekt, automehaničar, radijski voditelj i pekar. Na koncu je zbrojio 266 radnih sati u 42 različita posla", navodi Der Standard, zaključujući da će se u drugom krugu izbora Türk i Pahor boriti za glasove konzervativnih birača, koji su u prvom krugu glasovali za Zvera. Standard procjenjuje da će ti glasači vjerojatno glasovati za Pahora jer je jasno: "u odnosu prema aktualnom predsjedniku Danilu Türku, Pahor u očima konzervativnih birača važi kao 'manje zlo'."
I NZZ navodi da bi Pahorova prednost mogla biti ta što se na njega gleda kao na "manje od dva zla", ali i da je negativna za Pahora činjenica da je kao premijer u godinama između 2008. i 2012. podcijenio gospodarsku krizu. FAZ zaključuje da bi se zbog svega toga u naredna tri tjedna do drugog kruga izbora moglo očekivati znatno oštriju izbornu kampanju nego dosad.
Autorica: Marina Martinović
Odg. urednica: Jasmina Rose