Poljska smjenjuje Mađarsku na čelu Evropske unije

Poljska će 1. januara 2025. od Mađarske na šest mjeseci preuzeti predsjedavanje Savjetom Evropske unije (EU). Mađarski premijer Viktor Orban je bio na kursu kolizije sa Briselom i otuđio se od partnera samovoljnom „mirovnom misijom“ i neplaniranim posjetama Moskvi, Kijevu i Pekingu.

„Poljsko predsjedavanje Savjetom biće kontrapunkt onome što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci“, predviđa stručnjak za istočnu Evropu Kaj-Olaf Lang iz Fondacije za nauku i politiku (SVP) u intervjuu za DW. To se prije svega odnosi na bezbjednosnu politiku i odnose sa Ukrajinom i Rusijom. 

"Niko me ne može prevariti"

Poljski premijer Donald Tusk je iskusni evropski političar. On je na čelu Evropskog savjeta bio između 2014. i 2019. godine, a zatim je na čelu Evropske narodne partije (EPP). „Niko u EU ne može da me nadmudri“, rekao je ratoborno u svojoj prvoj izjavi na funkciji premijera u decembru 2023. Prethodno je pobijedio na parlamentarnim izborima i zamijenio desničarsku konzervativnu vladu predvođenu partijom Pravo i pravda (PiS) - poslije osam godina na vlasti.

Predsjedavanje Savjetom sada nudi Tusku dobru priliku da svoju najavu sprovede u djelo i pokaže da poslije 20 godina članstva u EU Poljska više nije šegrt, već da može da bude i uzor „starim” državama članicama.   

Poljska ima jake argumente u bezbjednosnoj politici

Stalni motiv u Tuskovim govorima mjesecima je bio zahtjev da bezbjednosna politika Poljske i drugih država na istočnom krilu NATO-a postane politika cijele EU. "Treba da održavamo odnose sa SAD, ali Evropa mora da postane nezavisna, da stane na svoje noge. Mora da se završi era straha i nesigurnosti prema Rusiji", rekao je on uoči sastanka sa skandinavskim i baltičkim državama krajem 20. novembra.

Kada je riječ o potrošnji na odbranu, Poljska je predvodnica. Trenutno troši 4,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu. A u 2025. će povećati izdatke na 4,7 odsto – snažan argument ne samo drugim zemljama EU, već i u budućim razgovorima sa budućim predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji zahtjeva veću posvećenost evropskih partnera.

Nema mira bez učešća Ukrajine

Tusk je odlučan da spriječi moguće mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini samo između SAD i Rusije, a bez Ukrajinaca. I želi da EU bude za stolom u takvim pregovorima.

„Ukrajina mora da bude prisutna na svim razgovorima; svaki prijedlog moraju da prihvate i naši prijatelji u Kijevu", rekao je Tusk poslije sastanka sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, održanog 12. decembra 2024. u Varšavi.

Kako bi bila spremna za svaki scenario, Poljska gradi odbrambenu liniju duž granice sa Bjelorusijom pod nazivom „Istočni štit“, za koju bi željela i evropsko sufinansiranje. Varšava takođe učestvuje u Evropskoj inicijativi za protivvazdušnu odbranu - Evropski nebeski štit. 

Pregovori o pristupanju Ukrajine EU

Nakon što je Brisel dao zeleno svjetlo Ukrajini za ulazak u EU prije godinu dana, Poljska sada želi da započne pregovore o pridruživanju. Prvo bi moglo da se otvori poglavlje o vladavini prava, ljudskim pravima i borbi protiv korupcije, kaže evropski ministar Šlapka. Kijev se zalaže za razgovore o što je moguće više oblasti, ali Varšava ne želi da žuri.

Poljska je ponovo usred predizborne kampanje: novi šef države treba da bude izabran u maju. Za vladin tabor lijevog centra okupljen oko Tuska, ovo je borba za sve ili ništa. Stoga će poljski premijer paziti da se ne uhvati u koštac sa evropskim projektima koji su nepopularni u Poljskoj i koje opozicija može iskoristiti protiv njega.

U vrijeme krize u Njemačkoj i Francuskoj

Poljsko predsjedavanje Savjetom dolazi u vrijeme unutrašnje političke krize u Njemačkoj i Francuskoj. Tusk stoga želi da iskoristi slabost dvije vodeće sile EU da poboljša status svoje zemlje. „Poljska se pozicionira veoma ofanzivno, ali koalicije sa Baltikom i sjevernim Evropljanima neće biti dovoljne“, upozorava stručnjak za istočnu Evropu Lang.

On je stoga skeptičan prema poljskom predsjedavanju: „Poljska će se predstaviti kao kreativna zemlja koja je naklonjena Evropi – ali istovremeno ćemo uvijek iznova gledati kako ekonomski i politički hendikepi u Njemačkoj i Francuskoj prave prepreke za kretanje Evrope naprijed“.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu