Potraga pape Franje za mirom u Kairu

Za mlade muslimanske studente teologije je to bila životna premijera. Oni od prije četiri godine na kairskom Al Azhar univerzitetu studiraju islamsku teologoiju i njemački jezik. Najveći broj njih želi da nakon toga u Njemačkoj ili Austriji rade kao imami.

Po prvi put u svom životu su protekle nedjelje bili u evangelističkoj crkvi - u prometnoj Gala ulici u Kairu. Svaki od ovih 14 studenata pred sobom je imao njemačku pjesmaricu, radoznalo posmatrajući oker okrečeni brod crkve dok njemački pastor Štefan el Karšeh rijetkim gostima govori o krstionici i oltaru.

Prvi put u crkvi

Ono što je u Njemačkoj u međuvremenu dio međureligijskog dijaloga kada se hrišćani i muslimani susreću tokom Dana otvorenih džamija, u Egiptu je apsolutna rijetkost. Deset procenata od 93 miliona stanovnika Egipta su hrišćani, 90 odsto su muslimani. 

Abdelvaked Abu Rehab pripada muslimanskoj većini. No, ovaj 23-godišnjak je odrastao među hrišćanima. Priča kako je njegova kuća u Sohagu u gornjem Egiptu jedino muslimansko domaćinstvo u ulici, ostalo su sve pravoslavni Kopti. Na studijama je prvi put čitao Bibliju. 

Isto kao i Mahmud Salem, koji je kasnije tokom razgovora sa Nijemcima u crkvi, prilično hrabro pričao koliko ga je duboko dirnulo crkveno pjevanje, muzika orgulja i molitva. "Do sada sam u glavi imao samo nekoliko fraza iz Biblije. I to da hrišćansku vjeru čovjek može tako intenzivno da živi, to prosto sebi nisam mogao predstaviti", kaže Salem koji je odrastao u sjevernom dijelu Kaira.

Papa Franjo ovakve kontakte ima pred očima kada zagovara bolje veze između muslimana i hrišćana. Njegova dvodnevna posjeta Kairu počinje u petak posjetom Univerzitetu Al Azhar, najstarijoj i najznačajnijoj visokoškolskoj ustanovi sunitskog islama. Dekan Ahmed al Tejeb kaže da je njegov posjetilac iz Rima "osoba koja u svom srcu nosi respekt za druge religije".

Moliti za hrišćane

Ali, posjeta poglavara katoličke crkve dolazi u teška vremena. Još nikad do sada islamski nasilnici nisu tako sistematski svoju religiju dovodili na zao glas. Još nikada do sada opstanak hrišćanskih manjina u Orijentu niije bio toliko u opasnosti kao danas. U Kairu, Tanti i Aleksandriji su atentatori samoubice, u do sada besprimjernoj seriji napada, ubili 75 vjernika koji su bili na liturgiji. Papa Franjo želi da zajedno sa koptskim patrijarhom Tavadrosom II moli za 29 hrišćana ubijenih bombom u decembru 2016. neposredno pred Božić.

Zbog toga su mnogi hrišćani koji žive u Egiptu sumnjičavi da će zvanične veze između Al Azhar univerziteta i Vatikana poboljšati njihov život. "Jer, sve je to samo jedan formalni susret - ni manje ni više od toga", kaže koptski publicista Kamal Zakher. On ne očekuje opipljive rezultate sa ovakvog jednog protokolarnog termina.

Al Azhar bi, prema njegovom mišljenju, prvo trebalo da obnovi svoj religiozni diskurs prije nego krene u razgovore s drugim religijama. Nasuprot tome, Bimal Kerketa, koji je iz reda Isusovaca kao i papa Franjo, situaciju vidi nešto pozitivnije. On smatra da je papina posjeta dobar znak jer će on ponovo oživjeti kontakte sa islamom. "No, kada je riječ o svakodnevici i odnosu jednih sa drugima, tu predstoji još dug i težak put."

Krst i polumjesec

Bezbejednsot na Nilu je zbog straha od terorističkih napada podignuta na najviši nivo. Takođe i zbog toga što se ovaj neortodoksni pontifeks iz Argenitine nećka da koristi papamobil sa neprobojnim staklima kada se bude vozio ulicama Kaira. "U tome se osjećam kao sardine u konzervi", kaže 80-godišnji papa. To teško vozilo ga sprečava da dođe u kontakt s običnim ljudima.

Vrhunac posjete biće misa na otvorenom u subotu ujutro. "Papa mira u Egiptu mira", zvanični je moto posjete. Logo prikazuje papu koji maše sa golubom mira iznad Nila, piramida i Sfinge. U centru su krst i polumjesec, koji simbolizuju nadu u miran suživot hrišćanstva i islama. Isto kao i inicijativa 14 studenata Al Azhar univerziteta koji su u nedjelju posjetili njemačku crkvu u Kairu i prisustvovali službi. Oni takođe smatraju da se odgovornost za radikalizaciju muslimana treba pripisati stanju u sopstvenoj zemlji. Islamistički nasilnici se lako indoktriniraju zbog toga što u zemlji nema slobode mišljenja i nema mogućnosti da se otvoreno diskutuje, kako bi se djelovalo na druge i pokušalo ih se odvratiti sa stranputice.

Takođe i njihov domaćin, Štefan el Karšeh se napolju ispred crkvenih vrata ponovo vraća u sumornu realnost. Jer, nakon samoubilačkih napada u Tanti i Aleksandriji na Cvjetnu nedjelju, egipatska policija želi da i ispred njegove njemačke crkve instalira dvije nadzorne kamere.