"Rusija ju je ubila": kolege o Viktoriji Roščini

Rat je bio njena tema: od početka ruske invazije na Ukrajinu, novinarka Viktorija Roščina više puta je sama sebe dovodila u opasnost kako bi izvještavala o ljudima na okupiranim teritorijama u njenoj domovini. Sada je svoju hrabrost platila životom: 27-godišnjakinja je umrla nakon 15 mjeseci provedenih u ruskom zarobljeništvu - tokom prebacivanja iz zatvora u južnom ruskom gradu Taganrogu u Moskvu. Bila je nadomak slobode: Roščina je uskoro trebala biti dio razmjene zarobljenika.

Vijest o njenoj smrti u Ukrajini je objavljena 10. oktobra. Nju je na tamošnjem televizijskom kanalu saopštio šef Ukrajinskog koordinacionog štaba za pitanja razmjene zarobljenika, Petro Jazenko. Okolnosti pod kojima je umrla i dalje su nejasne. Ovaj predstavnik Ministarstva odbrane Ukrajine je rekao da je sa Ruskom Federacijom već bila dogovorena razmjena. „Prema posljednjim informacijama, ona je odvedena u istražni zatvor Lefortovo (kod Moskve) kako bi se pripremila za povratak kući. Uskoro je trebala biti kod kuće”, rekao je on.

Porodica preminule novinarke je prije toga dobila pismo od Ministarstva odbrane Rusije u kome se navodi da je Roščina, koja bi 6. oktobra napunila 28 godina,  umrla 19. septembra. 

Zarobljeni u "paklu na zemlji"

To nije bio njen prvi boravak u zarobljeništvu: nju je u martu 2022. uhapsila i zatvorila ruska služba bezbjednosti u južnom ukrajinskom lučkom gradu Berdjansku. Bila je optužena za špijunažu. Deset dana kasnije je ova mlada žena pak puštena u zamjenu za ruske vojnike i vratila se u Zaporožje.

I u avgustu 2023. je nestala tokom putovanja na okupiranu teritoriju i nikada se nije očekivalo da će se vratiti kući. Njena porodica je izgubila kontakt s njom 3. avgusta, a Roščina se kao nestala vodila skoro godinu dana. Tek u maju 2024. Rusija je zvanično potvrdila njeno hapšenje i boravak u Ruskoj Federaciji. Do tada se ništa nije znalo o njenoj sudbini.

Istražni zatvor u Taganrogu, u kojem je novinarka u posljednje vrijeme boravila, predstavlja brutalno mjesto, objašnjava Tetjana Katričenko iz Medijske inicijative za ljudska prava. "Ono je opisano kao pakao na zemlji. U Taganrogu su, na primjer, držani  zarobljeni branioci željezare Azovstal u Mariupolju. Oni koji su oslobođeni izvještavali su o užasnim mučenjima", objavila je Katričenko na Facebooku. Roščina je, po njenim riječima, držana u samnici u Taganrogu najmanje od maja do septembra ove godine.

"Nije odstupala od svojih ubjeđenja"

Među kolegema je njena smrt izazvala zaprepaštenje i veliko saosjećanje. Prema Tetjani Kosak, glavnoj urednici internet portala Graty, Viktorija Rošččina je bila "hrabra" i "nije odstupala od svojih ubjeđenja". Bila je talentovana novinarka pred kojom je bila velika profesionalna budućnost, rekla je Kosak i dodala:"Ali tokom rata je potpuno izgubila kontrolu, zbog čega je i prvi put zarobljena”.

"Vika je bila jedna od najkomplikovanijih novinarki sa kojima sam ikada radila. Nekada je bila nepodnošljiva. Svaku korekciju je shvatala lično. Ali, bez obzira šta da se desilo, Vika je kao novinarka ostala vjerna sebi. Nisi je mogao zaustaviti kada odluči da nešto preduzme. Rusija ju je ubila, bez obzira šta oni tamo sada kažu", piše Jevgen Buderatski, zamjenik glavnog urednika online novina Ukrajinska pravda.

Bez znakova života tokom 15 mjeseci zatvora

"Duboko smo šokirani smrću Viktorije Roščine i tugujemo sa njenom rodbinom", ističe Anja Osterhaus iz Reportera bez granica. "Tokom svih 15 mjeseci koliko je novinarka provela u zatvoru, ruske vlasti se nisu očitovale o razlozima i optužbama. Uprkos ponovljenim pokušajima Reportera bez granica i njene rodbine, nije bilo znakova života", kaže Osterhaus. Ovoj organizaciji je poznato 19 slučajeva ukrajinskih novinara koji se nalaze u ruskim zatvorima.

Oksana Romanjuk, šefica Ukrajinskog instituta za masovne informacije, govori pak o 30 ukrajinskih novinara u ruskom zarobljeništvu. "Gdje je zapelo sa sa razmjenom, međunarodna zajednice?", pita ona u objavi na Facebooku.

Roščina je bila na samom početku svoje karijere. Novinarstvom se bavila tek šest godina. Među njene nalogodavce ubrajaju se Ukrajinska pravda i novinski portali Novosti Donbasa i Censor.net. Uz to, sarađivala je i sa Radiom Slobodna Evropa i Hromadske. Slovila je za kritički nastrojenu i odlučnu novinarku. Godine 2022. Međunarodna ženska medijska fondacija (Women's Media Foundation) za njeno izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu od 2022. godine dodijelila joj je "Nagradu za hrabrost u novinarstvu" (Courage in Journalism Award).

Minuta šutnje u Parlamentu

I u ukrajinskoj politici vlada pogođenost zbog smrti Viktorije Roščine. Ukrajinski parlament je svoju sjednicu 11. oktobra počeo minutom šutnje, a predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o "teškom udarcu". U objavi na Telegramu on se prisjetio i mnogih drugih novinara, javnih ličnosti i ljudi koji su još uvijek u ruskom zarobljeništvu. Zelenski je istakao da je njihov povratak bio glavna tema razgovora tokom susreta sa papom Franjom.

Ukrajinski državni tužilac pokrenuo je krivični slučaj zbog ubistva Roščine, a Evropska unija zahtijeva hitnu i nezavisnu istragu o tom slučaju. "EU je zgrožena izvještajima o smrti ukrajinske slobodne novinarke Viktorije Roščine tokom njenog nezakonitog samovoljnog zatvaranja u Rusiji", rekao je glasnogovornik za vanjsku i sigurnosnu politiku Peter Stano. EU je, kako je još istakao, duboko zabrinuta zbog šikaniranja, zastrašivanja i nasilja Rusije nad novinarima i medijskim profesionalcima koji izvještavaju o događajima u ratnoj zoni i na frontu.

"Najoštrije osuđujemo ubistva, fizičke napade, proizvoljna hapšenja, online i offline zastrašivanje, uznemiravanje i nadzor kojima su novinari ponekad izloženi u obavljanju svoje profesije”, rekao je još Stano i poručio da se ne smije dozvoliti da nekažnjeno prođu kršenja ljudskih prava i maltretiranje novinara.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.  

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu