Ruska mafija voli Kipar
13. februar 2013List Die Welt piše kako Rusija ove godine predsjedava G20 i da se ova grupa 20 ekonomski najrazvijenijih zemalja u proteklim godinama trudila da stabilizira međunarodni finansijski sistem. Die Welt dalje piše:
„Međutim, aktuelna ispitavanja su pokazala da je upravo Moskva u centru gigantskih svjetskih ilegalnih struja kapitala. Takođe se pokazuje da je pri tome Kipar stjecište za takve poslove.
Studiju je izradiila neprofitna organizacija „Global Financial Integrity“ koja ispituje ilegalna kretanja kapitala u cijelom svijetu. Prema rezultatima studije, u periodu od 1994. do 2011. na Kipar je ilegalno iz Rusije prebačeno 211,5 milijardi dolara, a iz Kipra u Rusiju 552,9 milijardi. Ukupno se dakle radi o sumi od 760 milijardi dolara. Ilegalni novac pospješuje ilegalno poslovanje, prije svega trgovinu drogom, oružjem i ljudima - pospješuje dakle mafiju.
Kipar- mašina za pranje novca
Autori studije posebnu pažnju posvećuju ulozi Kipra kada je riječ o ilegalnom dotoku novca. Ova zemlja je pred bankrotom i zatražila je da uđe pod takozvani euro zaštitni kišobran. Uzrok problema je loša pozicija banaka koje su bile vrlo angažirane u Grčkoj. Ove banke su očigledno i u prošlosti igrale važnu ulogu kada se radilo o tome da se ruski novac iznese iz zemlje. 'Kipar je mašina za pranje prljavog ruskog novca', kaže Dev Kar jedan od autora studije.
Na Kipru je pronevjeren prije svega novac od prodaje sirovina. To funkcionira naprimjer preko preprodavaca nafte i gasa koji su registrovani na Kipru ali koji pripadaju velikim ruskim naftnim i gasnim koncernima. Oni kiparskim podružnicama sirovine prodaju daleko ispod realne cijene, koje opet iste te sirovine dalje prodaju po realnoj cijeni. Profit koji iz toga nastane oporezuje se u poreskom raju Kipru i preko tamošnjih banaka, u kojima su kontrole slabe, se praktično 'pere'. Nakon toga novac se prebacuje nazad u Rusiju deklariran kao ‚'strana direktna investicija'. Kipar odbacuje optužbe ukazujući na stroge zakone protiv pranja novca koji su čak strožiji nego u ostalim članicama EU“, piše list Die Welt.
Ankara čeka istragu eksplozije
List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o reakcijama u Turskoj nakon eksplozije na granici sa Sirijom u kojoj je poginulo najmanje 14 osoba.
„Turski premijer Redžep Tajip Erdogan je jasno stavio do znanja da se njegova zemlja neće više dati provocirati. 'Strpljivo ćemo sačekati rasvjetljavanje slučaja. Kada se on razjasni uradićemo ono što je neophodno', rekao je Erdogan. Od 14 smrtno stradalih troje su bili Turci, 11 Sirijci. Više od dvadeset osoba je teško povrijeđeno. Prema Erdoganovim riječima jedan automobil u kome se nalazila eksplozivna naprava na sirijskoj strani nije kontroliran jer tamo već odavno nema regularnih kontrola. Automobil je navodno, prema riječima turskog ministra pravosuđa, imao sirijske tablice. Napad je kako navode neki sirijski mediji bliski pobunjenicima, bio namijenjen delegaciji Sirijskog nacionalnog vijeća, čiji se dolazak u tom trenutku očekivao na graničnom području. Plan o dolasku delegacije je međutim kratkoročno promijenjen", piše pored ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Autorka: Belma Fazlagić-Šestić
Odgovorni urednik: Svetozar Savić