Žena koja gubi SMS poruke

Evropska komisija i njena šefica Ursula fon der Lajen našli su se pod pritiskom u slučaju koji je započeo prije skoro godinu dana. Ombudsmanka EU Emili Orajli objavila je u petak izvještaj o navodno nedostupnim telefonskim porukama (SMS) između Fon der Lajen i Alberta Burle, šefa američke farmaceutske kompanije Fajzer.

Ombudsmanka iz Irske oštro kritikuje ponašanje Komisije – i poziva je da „ozbiljno potraži te poruke" i isporuči ih medijima i evropskim parlamentarcima koji su tražili uvid.

Sve je počelo tekstom Njujork tajmsa iz aprila prošle godine, gdje je opisano kako su Fon der Lajen i Burla mjesec dana razmijenjivali poruke. To je posvjedočio i sam šef Fajzera. Nakon toga je EU zaključila dil o nabavci milijardi Fajzerovih cjepiva. Javnost ne zna koja je tačna cijena, ali mediji navode da se radi o oko 35 milijardi evra.

Ubrzo po objavljivanju teksta u Njujork tajmsu, novinari su tražili Evropskoj komisiji uvid u te poruke, pozivajući se na Zakon o slobodi informisanja EU. Međutim, Komisija je odbila zahtjev, pozivajući na svoja važeća pravila.

Slično je u novembru prošao i zvanični zahtjev iz Evropskog parlamenta. Naime poslanica iz Holandije Sofi int Felt je htjela da zna da li su pomenute poruke obrisane – i ako jesu, na osnovu kojih kriterijuma.

Međutim, potpredsjednica Evropske komisije Vera Jurova u svom odgovoru se nije ni osvrnula na ovo pitanje. U pisanom odgovoru se navodi da su SMS i druge kratke poruke po prirodi „kratkog vijeka... i u principu ne sadrže važne informacije o politici, aktivnostima ili odlukama komisije" te se stoga načelno ne arhiviraju.

Jedna portparolka Komisije je takođe u novembru odbila da odgovori na pitanje Špigela gdje su telefonske poruke.

Javna kritika ombudsmanke EU

Kako navodi ombudsmanka EU Orajli u svom izvještaju, Komisija nije eksplicitno zamolila kabinet Ursule fon der Lajen da potraži i SMS poruke – već samo dokumente koji ispunjavaju kriterijume za arhiviranje. Dakle, nije bilo ni pokušaja da se sazna da li je uopšte bilo tih SMS poruka, kritikuje Orajli.

„Ne moraju se sačuvati sve tekstualne poruke. Ali tekstualne poruke jasno potpadaju pod zakon o transparentnosti EU i zato one koje su relevantne treba sačuvati. Nije kredibilno tvrditi drugačije", navodi se na sajtu ombudsmanke.

Orajli sada od Evropske komisija zahtijeva da od kabineta svoje predsjednice ponovo – ovoga puta ozbiljno – zatraži da prepisku sa šefom Fajzera.

Jedan portparol Evropske komisije je naglasio da će se kancelariji ombudsmanke odgovoriti u predviđenom roku koji teče do kraja aprila, ne želeći da dalje komentariše ovaj slučaj, prenosi agencija dpa.

Zeleni u Evropskom parlamentu govore o nečuvenom procesu, navodeći da se poruke ni u kojem slučaju ne smiju sistematski brisati. Osim Špigela, mediji o ovome izvještaju vrlo šturo. „Ova Komisija ima problem sa demokratijom. Očigledno se ne osjeća odgovornom nikome. Ne poštuje parlament i biračko tijelo", kazala je evroposlanica Sofi int Felt tom njemačkom listu.

Nije prvi put

Ovo nije prvi put da Evropska komisija odbija uvid u dokumenta. Kada je holandski poreski stručnjak Martijn Nouven zatražio od Komisije da objavi dokumente o poreskim sporazumima zemalja EU, ona je takođe odgovorila da može da objavi samo ono što je arhivirano prema njenim internim pravilima. Ispostavilo se da Komisija ne samo da ne arhivira SMS i čet poruke, već rutinski briše mejlove, piše Špigel.

Ursula fon der Lajen, političarka njemačkih demohrišćana, ranije je već bila kritikovana zbog brisanja podatka sa službenih telefona. To je bilo u vrijeme kada je bila njemačka ministarka odbrane, od 2013. do jula 2019. kada je izabrana za predsjednicu Evropske komisije.

Tadašnja opozicija je optužila Fon der Lajen da je brisanjem poruka sa telefona zaturila dokaze u takozvanoj „konsultantskoj aferi". Ministarstvo odbrane je godinama zaključivalo finansijski unosne ugovore sa konsultantsim kućama, što je kritikovao i državni revizor. Isplivale su tijesne veze Ministarstva i savjetničke kuće Mekinsi u kojoj su radila i djeca Ursule fon der Lajen.

Tim slučajem se bavio i anketni odbor Bundestaga. Ministarstvo odbrane Njemačke pravdalo je brisanje mobilnog telefona „bezbjednosnim incidentom".

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.