Za promjenu dobre vijesti s istoka Europe
2. decembar 2014„Zemlja između Rumunije i Ukrajine ostaje na proeuropskom kursu. Ipak pobjeda proeuropskih snaga nije bila suverena, a popularnost proruskih stranaka u Moldaviji je na prvi pogled iznenađujuća. EU bi trebala opomenuti svoje moldavske partnere da ozbiljno krenu u provođenje reformi i borbu protiv korupcije. Ako vlada u Kišinjevu razočara građane brojni ljudi će doći do zaključka koji je ionako raširen na postsovjetskom prostoru: Zapad nije bolji od Rusije, demokratija je iluzija. A od toga bi profitirao samo Kremlj“, navodi Die Welt.
Nakon, prije bi se moglo reći neriješenog, ishoda izbora postoji opasnost da dođe do sličnog konflikta kao u Ukrajini, vjeruje Maerkische Oderzeitung: „Posebice jer je jedna ruska stranka kratko uoči izbora isključena iz izbornog procesa. To bi moglo imati slične emocionalne posljedice kao svojevremena namjera vlade u Kijevu da ukine ruski jezik kao drugi zvanični jezik u zemlji. Potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju EU je već demonstrirala svoju političku podršku prozapadnim snagama u Moldaviji. Nakon izbora mora uslijediti i ekonomska podrška“, smatra Maerkische Oderzeitung.
EU ili Rusija?
„Samo rijetki znaju gdje se ona uopće nalazi. Ona je presiromašna, mala, ne raspolaže energentima, ali je ipak pritiješnjena i zavedena. Dugo se Republika Moldavija nije mogla osjećati tako bitnom. 3,2 miliona birača je glasalo o njihovom novom parlamentu i pri tome utjecalo istodobno i na mnogo više od toga: na čežnju Rusije za većom zonom utjecaja, te na raspoloženje u EU. Zapad ili Istok, EU ili Rusija - tako jezgrovito bi se mogle formulirati alternative koje ima ova zemlja od kako je konflikt u Ukrajini polarizirao cijeli kontinent“, ocjenjuje Sueddeutsche Zeitung.
„Dobre vijesti je EU za promjenu dobila iz svog istočnog susjedstva. Onog područja dakle na kojem su se geopolitičke podjele nedavno produbile, tamo gdje se EU i Rusija – a time i europska, odnosno euroazijska perspektiva – bore za utjecaj. Prozapadne snage su pobijedile na izborima u Moldaviji. Moldavija se u zapadnim medijima često opisuje stereotipom „siromašna kuća Europe“ ili „bivši voćnjak Sovjetskog saveza“. Oba ova stereotipa nedovoljno opisuju realnost u kojoj živi 3,5 miliona stanovnika ove zemlje jer Moldavija je odavno više od, u poređenju sa drugima, uspješnog primjera privlačnosti EU i njenog Istočnog partnerstva. Proteklih godina je vladajuća koalicija – i pored svih razlika – teško radila na tome da se približi EU“, ocjenjuje Die Presse. „To da su u nedjelju (30.11.) na izborima pobijedile proeuropske snage unatoč velikim otporima bez sumnje znači sljedeće: u zemlji postoji tijesna većina koja podržava proeuropski kurs vlade i koja ga želi nastaviti. No uspjeh na izborima je i obaveza za narednu vladu da skeptične građane legalnim metodama odgovori od njihovih nastojanja“, ocjenjuje Die Presse.
Suradnja dvojice usaljemnih vođa
Frankfurter Allgemeine Zeitung komentira posjetu ruskog predsjednika Vladimira Putina Turskoj: „Serija posjeta, na visokom nivou, ne dolazi Tayyipu Erdoganu u nezgodno vrijeme. Još za vikend turski predsjednik je u svojoj novoj „Bijeloj palati“ primio u posjet papu Franju, a u ponedjeljak (01.12.) ruskog predsjednika Vladimira Putina. I onda neki još tvrde da je Erdoganova Turska izolirana. No Erdogan već dugo više ne može birati svoje prijatelje. Poglavlje EU je okončano, a arapski svijet ne dozvoljava da bude zaveden Erdoganovim neoosmanskim fantazijama. Osim toga Washington je ljut zbog turske politike prema Siriji, a sam Erdogan je prekinuo veze sa Izraleom. Tako se na marginama Europe približavaju Erdogan i Putin. Zvanično su zaključili suradnju na području energije – u stvarnosti to je suradnja dvojice usamljenih vođa“, ocjenjuje FAZ.