1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zabrana AfD-a?

Christoph Kehlbach ARD
27. decembar 2024

Više od 50 organizacija civilnog društva traži da Bundestag što prije pokrene postupak za zabranu stranke AfD. Međutim, takva zabrana u Njemačkoj suočava se s visokim pravnim barijerama. Kako to zapravo izgleda?

https://p.dw.com/p/4nvAm
Predsjedavajući duo AfD-a: Alice Weidel (desno) sa svijećem u ruci  i Tino Chrupalla
Predsjedavajući duo AfD-a: Alice Weidel (desno) i Tino ChrupallaFoto: Annegret Hilse/REUTERS

Više od 50 organizacija civilnog društva traži da Bundestag što prije pokrene postupak za zabranu stranke AfD. Međutim, takva zabrana u Njemačkoj suočava se s visokim pravnim barijerama. Kako to zapravo funkcioniše?

Ko može zabraniti stranku?

Samo Savezni ustavni sud može zabraniti rad neke političke stranke u Njemačkoj. To se dešava kada su ispunjena dva uslova. Prvo, mora biti podnesen zahtjev za zabranu stranke pred Ustavnim sudom u Karlsruheu. Takav zahtjev mogu podnijeti samo njemačka savezna vlada, Bundestag ili Bundesrat. Dakle, podnošenje zahtjeva je politička odluka unutar odgovarajućeg ustavnog organa.

Drugo, zahtjev za zabranu mora biti suštinski utemeljen. To znači da rad stranke zaista mora biti protivustavan. Ako se zahtjev podnese, Savezni ustavni sud odlučuje o tome hoće li stranka biti zabranjena ili ne.

Tri sudinice Ustavnog suda u Karlsruheu od kojih jedna čita presudu a ispred njih siluete dva muškarca okrenuta leđima
Ustavni sud odbacio tužbu AfD-aFoto: Uwe Anspach/dpa/picture alliance

Kada je stranka protivustavna?

Prema njemačkom Ustavu, "Stranke, koje u skladu sa svojim ciljevima ili ponašanju svojih članova teže da ugroze ili ukinu slobodni demokratski poredak ili da dovedu u pitanje postojanje Savezne Republike Njemačke, smatraju se protivustavnim."

Šta tačno znači "slobodni demokratski poredak" razjasnio je Savezni ustavni sud 2017. godine u svojoj presudi o NPD-u. To su ljudsko dostojanstvo, demokratija i vladavina prava kao temeljni principi, neophodni za funkcionisanje "slobodne ustavne države".

Ljudsko dostojanstvo obuhvata očuvanje individualnosti, identiteta, integriteta i elementarne  jednakosti. To vrijedi za sve ljude, bilo da su stranci ili njemački građani.

Demokratski princip podrazumijeva da svi građani ravnopravno učestvuju u procesu političkog odlučivanja.

Princip vladavine prava znači da država mora djelovati u skladu sa zakonom, a da su nezavisni sudovi u stanju to kontrolisati.

Da bi stranka bila protivustavna, mora planski i ciljano težiti i raditi na ugrožavanju makar jednog od ovih ključnih elemenata. Pritom, formulacija "stremiti" nosi još jedan preduslov.

Prema Saveznom ustavnom sudu, samo stranke s određenim političkim uticajem mogu „stremiti" ili "težiti" ugrožavanju slobodnog demokratskog poretka ili postojanja Savezne Republike Njemačke. Zahtjev NPD-a za zabranom nije uspio jer je stranka bila politički beznačajna. Međutim, politička partija veličineAfD-a, koja ima poslanike u svim parlamentima na saveznom i pokrajinskom nivou, te u nekim regijama predstavlja najjaču političku snagu, sigurno bi imala potencijal da "teži" odnosno „stremi" ugrožavanju slobodnog demokratskog poretka.

U slučaju potencijalnog (eventualnog) postupka zabrane AfD-a, ključna pravna tačka bila bi sadržajna (ideološka) orijentacija stranke. Zabrana bi se mogla odnositi i samo na pojedine pokrajinske ogranke stranke.

Bedž AfD-a na zastavi Rusije
Bedž AfD-a na zastavi Rusije, što simbolizuje naklonost ove stranke RusijiFoto: Christian Ohde/CHROMORANGE/picture alliance

Koliko bi dugo trajao postupak zabrane?

To se ne može tačno predvidjeti. Posljednji sudski postupak za zabranu NPD-a trajao je nešto više od tri godine: od podnošenja zahtjeva u decembru 2013. godine, preko usmene rasprave u martu 2016., do presude u januaru 2017. godine. Međutim, u to vrijeme je posljednja presuda u postupku zabrane stranke ležala 70 godina unazad, pa je sud pravne standarde morao prilagoditi današnjem vremenu. To sada ne bi bilo potrebno, pa bi trajanje postupka moglo biti kraće. Ipak, postupak ne bi bio brz, jer bi sud morao pažljivo provjeriti sve dokaze.

Na temu zabrane stranke u politici se već neko vrijeme raspravlja, ali odluka o podnošenju zahtjeva još nije donesena.

Važno: Čak i ako bi Bundestag većinom glasova odlučio da podnese zahtjev za zabranu AfD-a, to ne bi automatski značilo i konkretno podnošenje samog zahtjeva za zabranu. Odluka u parlamentu bi samo označila početak procesa pripreme takvog zahtjeva. Konačni zahtjev za zabranu, kojim bi formalno započeo postupak pred sudom u Karlsruheu, prvo bi morao biti temeljito pripremljen. Taj proces bi također potrajao, jer zahtjev mora sadržavati sve dokaze na kojima se temelji optužba.

Koje su šanse za uspjeh?

Prag za zabranu stranke je visok. Ustav izričito navodi da stranke učestvuju u političkom oblikovanju volje naroda. To realno može uključivati i ekstremne ili marginalne stavove. Zabrana stranke nije isto što i zabrana stavova. Savezni ustavni sud opisuje zabranu stranke kao "najoštrije oružje ali i mač sa dvije oštrice pravne države u borbi protiv njenih organizovanih neprijatelja".

Da bi stranka bila zabranjena, mora biti nedvosmisleno dokazano da je zaista protivustavna. Nedavno je 17 ustavnopravnih stručnjaka u svojoj ekspertizi zaključilo da potencijalni zahtjev za zabranuom AfD-a ima izglede za uspjeh. Citirali su više od 100 izjava predstavnika AfD-a, posebno o migrantima. Međutim, uspjeh nije zagarantovan. Neki pravnici su oprezniji u procjenama.

Advokat, kojeg je angažovala AfD kritikovao je u svojoj ekpertizi izvještaj 17 pravnika nazivajući ga "orijentisanim na rezultat". Berlinski pravni stručnjak Christoph Möllers, koji je zastupao Saveznu vladu, Bundestag i Bundesrat u postupku zabrane tadašnje NPD, izjavio je za pravni portal LTO: "Ne mislim da se trenutno mogu ozbiljno procijeniti šanse zabrane AfD-a na temelju dostupnih informacija."

Koji faktori još moraju biti uzeti u obzir?

U poređenju s NPD-om, politički program AfD-a pruža znatno manje osnova za mogući postupak zabrane. Stoga bi se trebalo više fokusirati na javne izjave čelnika stranke, ponašanje pristalica AfD-a i ponašanje stranke u parlamentima. Važnu ulogu u postupku sigurno će imati i to kako stranka postupa u vezi s dokazanim ekstremističkim incidentima unutar svojih redova i kakvu sliku ljudskih odnosa ona zapravo zastupa. Također, potrebno je razmotriti da li AfD sve to radi "sistematski i ciljano". Podaci savezne i državnih službi za zaštitu ustavnog poretka mogu igrati veliku ulogu u postupku zabrane, pod uslovom da ne dolaze od doušnika i na način, da mogu poslužiti kao dokaz na kojem bi se temeljio zahtjev za zabranu.

Međutim, automatizma tu nema: Time što je AfD klasifikovana kao "provjereno ekstremistička" od strane zaštitnika ustavnog poretka, to ne znači da će nužno uslijediti njena zabrana. To su dvije različite stvari. Trenutno se vode i brojni krivični postupci protiv članova AfD-a, koji se sumnjiče da su bili članovi terorističkih organizacija. Ishod tih postupaka i način na koji se stranka ophodi prema njima mogli bi biti važan faktor u mogućem postupku zabrane Alternative za Njemačku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu