Zakon ulice: Linč u dijelovima Afrike

Njihove metode su okrutne i smrtonosne: kada rulja uzme pravdu u svoje ruke, nema spasa od linča, spaljivanja, premlaćivanja i kamenovanja osumnjičenih kriminalaca. Mržnju i bijes koju ispoljava grupa ljudi, često bodre posmatrači na ulicama, dok oni kamenuju sitne lopove ili pale pljačkaše. Posebno se u Južnoj Africi uvijek iznova dešavaju tzv, "Necklacing" (ogrlica) slučajevi, u kojima se guma od automobila stavlja oko vrata neke osobe i potom zapali, često koristeći benzin za brže paljenje.

U nekim afričkim zemljama, samovoljno provođenje pravde od strane neke grupe (tzv. Mob Justice) duboko je ukorijenjeno u glavama ljudi, koji to vide kao pravedno rješenje, jer vjeruju da je pravosudni sistem zakazao, kaže Maame Efua Addadzi-Koom, docentkinja na katedri za pravo na Univerzitetu Kwame Nkrumah u Gani.

Neuspjeh policije doprinosi linču

Ova vrsta ulične pravde posebno je rasprostranjena u Nigeriji, Južnoj Africi, Ugandi, Keniji i Gani, pojašnjava Addadzi-Koom u intervjuu za DW. „Krađa ili pljačka su na vrhu liste prekršaja i zločina koji u pravilu bivaju kažnjeni linčom“, kaže ona.

Prema izvještaju Amnesty Internationala (AI) objavljenom u oktobru, nasilje koje provodi rulja u južnoj Nigeriji uglavnom je usmjereno protiv onih koji su optuženi za krađu, učešće u ritualima ili bavljenje vještičarstvom.

U sjevernoj Nigeriji žrtve nasilja su prvenstveno optužene za bogohuljenje, koje često podržavaju sveštenici, navode autori izvještaja. Zastrašujuće je da ta vrsta nasilja postepeno postaje norma, često na mjestima na kojima se nalazi puno ljudi, kao što su autobuske stanice, tržnice i frekventne ulice, kaže Isa Sanusi, direktor Amnesty Internationala u Nigeriji.

Mnoge žrtve postaju meta takvih napada zbog svog društvenog statusa ili identiteta kao pripadnika vjerskih ili drugih manjina. AI je dokumentovao najmanje 555 žrtava nasilja rulje u Nigeriji u protekloj deceniji i otkrio porast ubistava zbog bogohuljenja uzrokovanih navodnim podstrekavanjem klerika, kao i optužbama za korupciju i neuspjeh policije.

Nasilje kao dio društva

U Nigeriji se kultura-nasilja često pripisuje određenoj etničkoj ili vjerskoj grupi, objašnjava Addadzi-Koom: "Najopasnija stvar u vezi s kulturološkim nasiljem je to što ono postaje dio tkiva društva ili neke određene grupe ljudi."

Osnovni uzrok krađe ili oružane pljačke je najčešće siromaštvo, kaže ona. U zemlji u kojoj vlada ekonomska kriza ili u kojoj najveći dio stanovništva živi ispod granice siromaštva, ljudi se zbog tih okolnosti odlučuju da izvrše krađu i oružanu pljačku, dodaje ona.

U Južnoj Africi, samovoljno provođenje pravde od strane rulje poprimilo je nesumnjivo brutalan ton, piše Karl Kemp, autor knjige "Why We Kill" ("Zašto ubijamo"), objavljene u martu ove godine.

Od 27.000 zabilježenih ubistava u Južnoj Africi 2022. godine, najmanje 1.894, otprilike 7%, pripisano je pravdi i budnosti rulje, što je više nego dvostruko više u odnosu na pet godina prije. U prvih devet mjeseci 2023. registrovana su još 1.472 takva smrtna slučaja, kaže on.

Razloge za to bilježi policija. "Pravda koju samovoljno provodi rulja je u stalnom porastu na rang listama od 2017.", kaže Kemp u razgovoru za DW. Ogroman porast ubistava i napada nakon lockdawna tokom pandemije koronavirusa doprinio je porastu samovoljnog provođenja pravde, kaže on.

Urbanizacija pogoršava problem

On dodaje da je pravda rulje rasla zajedno sa kriminalom u Južnoj Africi. Policija je sve lošija u obavljanju svog posla, tvrdi Kemp. Jedna mjera za ovo je stopa razriješenih slučajeva krivičnih djela koja se upućuju na sud. "Ona  je sada oko 12 posto u slučajevima ubistava, što znači da u samo 12 posto slučajeva dođe do tužbe."

Permanentna migracija iz ruralnih područja u gradove, gdje se pridošlice često nalaze u nesigurnim okolnostima umjesto ekonomskog napretka, pogoršava problem. Postoje i faktori koji su specifični za Južnu Afriku. „Južnoafrička naselja u kojima živi crnačka populacija su apsolutna noćna mora“, kaže Kemp.

I migranti iz cijele Afrike takođe se doseljavaju u Južnu Afriku. "Tenzije koje proizlaze iz ovih prenatrpnaih naselja su nešto što vlada ne može riješiti”, kaže Kemp. Država ima zakone za to, ali to je "složena istraga koja zahtijeva mnogo vremena i osoblja, a uspostava efikasne kontrole policije je teška".

Potrebni su efikasniji zakoni

U većini slučajeva, zajednice su pronašle mirnije načine za rješavanje problema, kaže direktorica AI-ja Annah Moyo-Kupeta. Samo ako policija i pravosuđe ne urade ništa da istraže opitužbe, ljudi će pribjeći nasilju, kaže ova pravnica za za ljudska prava.

Kada policija i vlasti ne urade ništa da riješe pritužbe zajednice, ljudi pribjegavaju nasilju, dodaje Moyo-Kupeta. Ona ističe da su nasilna ubistva i pravda mafije proizvod neriješenih pitanja iz traumatične prošlosti Južne Afrike koja su predugo ostala neriješena.

Nasilna ubistva i samovoljna pravda koju provodi rulja ukazuju na neriješena pitanja iz traumatične prošlosti Južne Afrike o kojima su predugo nije vodilo računa. "Mi smo nevjerovatno nasilno društvo i to otkad postoji Južna Afrika", kaže Kemp za DW, te pojašnjava da postoje i druga društva s kolonijalnom prošlošću u kojima se ne dostiže takav nivo nasilja kao u Južnoj Africi.

Kako bi pomogla ovim društvima da riješe problem mafijaške pravde, Maame Efua Addadzi-Koom poziva na efikasnije zakone u Gani. Ona opisuje linč kao ozbiljan zločin koji bi trebalo oštro kažnjavati vladavina prava. Ali još nije pronašla pozitivan primjer uspjeha u suzbijanju mafijaške pravde. "Moramo stvoriti obrazovanje, svijest i više dijaloga u društvu."

Kako bi pomoglo ovim društvima da riješe problem samovoljnog provođenja pravde od strane rulje, Maame Efua Addadzi-Koom poziva na efikasnije zakone u Gani. Ona opisuje linč kao ozbiljan zločin koji bi pravna država trebala oštro kažnjavati. No, ona još nije pronašla pozitivan primjer uspjeha u suzbijanju tog fenomena. "Moramo raditi na obrazovanju, podizanju nivoa svijesti i više dijaloga u društvu."

Pravosudni sistem mora biti u stanju da djeluje na vrijeme. Ako se neki počinilac kaznenog djela pošalje u policiju, ćelije su pune, pušta se nakon nekoliko dana, radi se o mitu ili nema optužnice, kaže ona i naglašava: „Mora se revidirati krivičnopravni sistem kako bi se povećalo povjerenje ljudi u sistem."

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu