Šta su prvi zadaci nove vlade?

Tokom predizborne kampanje se mnogo govori o politici, ali se malo toga radi. Važne odluke se ostavljaju po strani - stoga je važno da se neke od njih donesu još ove jeseni. To posebno važi za jednu temu o kojoj se proteklih sedmica najradije šutjelo.

Kriza eura nije prebrođena

Jedno je sigurno - kriza eura je imala samo malu pauzu. Vjerovatno će nakon ovih izbora ponovo biti tema broj jedan u medijima. Privreda nekih kriznih zemalja EU se doduše oporavlja, ali Grčkoj će, sa njenim dugovima od 300 milijardi eura, vjerovatno ponovo biti potrebna pomoć kako bi stala na vlastite noge.

No, ovo je njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble priznao i prije ovih izbora: "Za Grčku će morati da se usvoji još jedan program pomoći. To je više puta ponovljeno i u Bundestagu."

Vodeći stručnjaci sa instituta za ekonomiju smatraju da će EU najkasnije krajem ove godine još jednom morati da donese odluku o novom paketu pomoći.

Njemački budžet: Štednja ili izborni pokloni biračima?

Njemačkoj, doduše, ide bolje nego drugim državama EU. Poreski prihodi su veći nego ikada ranije. Ipak, dugovi Njemačke iznose 2,1 biliona eura, a svake godine rastu sve više. Mnoge savezne države su prezadužene, mnoge komune, odnosno gradovi su pred bankrotom. Sve stranke su uoči izbora najavljivale da će se prihvatiti tog problema. Ali, kako doći do konsolidacije? Povećati mjere štednje ili poreze?

SPD i Zeleni su najavljivali da žele povećati porez, barem za one koji zarađuju više. CDU i FDP to ne žele, istakla je to još ranije Angela Merkel: "Planovi o povećanju poreza prije donose opasnost da ugrozimo dobru situaciju koju trenutno imamo, a ne da je poboljšamo."

Ono što je sigurno je da za tri godine na snagu stupa Zakon o ograničavanju državnog duga, nakon čega Njemačka može uzimati kredite samo u ograničenom iznosu. Do 2020. godine budžet mora da bude izbalansiran.

Više pravde - ali kako?

Tema socijalne pravde također bi mogla biti vrlo važna nakon izbora. Tu postoji više aspekata. Na prvom mjestu je svakako pravo na jednako školovanje za djecu iz svih slojeva društva. Svako dijete mora da ima iste šanse. Trenutno je u Njemačkoj drugačije. Učenik koji dolazi iz porodice gdje su roditelji bolje obrazovani, ima bolje šanse da i sam završi na univerzitetu.

Pri vrhu liste problema je i pravedna cijena rada, upozoravao je socijaldemokrata Peer Steinbrück uoči izbora: "Ima mnogo ljudi koji rade po cijeli dan, ali dobijaju tako malu platu da ne mogu od toga da žive." Još nije izvjesno da li će taj problem biti riješen tako što će se usvojiti "zakon o minimalcu" odnosno o minimalnom iznosu nadnice za radnike.

Koliko će koštati kilovat struje u budućnosti?

Prije dvije godine vlada je donijela plan o promjenama koje predviđaju proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije. U međuvremenu se 23 odsto potreba u Njemačkoj pokriva iz energije vjetra, sunca, ili uz pomoć biogasa. Ciljevi su ambiciozni - do 2015. bi taj procenat trebalo da iznosi 35 odsto. Ipak, postoje brojni problemi. Jedan od njih je nedostatak dalekovoda koji bi povezali sjever i jug Njemačke.

SPD kritikuje kako se visoki troškovi prestruktuiranja elektroenergetske mreže odražavaju na cijenu struje koju plaćaju građani. Prelazak na solarnu i energiju vjetra građani odista plaćaju preko posebnog doprinosa koji je ugrađen u cijenu svakog kilovata struje. Predmet kritika je i to što veliki industrijski potrošači ne plaćaju taj dodatak na struju koju oni potroše.

Ko smije doći kao izbjeglica u Njemačku?

Kriza u Siriji je na dnevni red donijela i pitanje izbjeglica. Stotine hiljada Sirijaca je u bijegu. Od Njemačke se očekuje da prihvati dio tih ljudi. Za sada ih je tu 5000, što je vrlo mali broj u odnosu na veličinu i broj stanovnika Njemačke.

Međutim, već sada postoji spor u koje dijelove zemlje bi trebalo smjestiti izbjeglice i pod kojim uslovima im obezbijedti boravak. U nekim mjestima su se građani pobunili protiv dolaska izbjeglica.

Postoje i kritike da se izbjeglicama ograničava sloboda kretanja, da im se ne daju dozvole za rad. Protiv ovih pravila su same izbjeglice održale niz protestnih marševa, a neke od njih su stupale i u štrajk glađu.

Autori: Jeanette Seiffert/Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm