Što će Evropa poručiti Rusiji?

Svi učesnici vanrednog samita EU na neki način pokušavaju dodatno zagrijati aktuelnu situaciju. Verbalni napadi nisu samo rezervisani za Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Šire se glasine o mogućim sankcijama i obustavljaju isporuke energenata. Osim toga, tu je i spor vezan za pileće meso i mesne prerađevina. Ruski premijer Vladimir Putin je obustavio isporuku pilećeg mesa 19 američkih proizvođača. Putin je u izjavi za CNN rekao da to nema nikakve veze sa konfliktom na Kavkazu, ali vjerovatno ima veze sa predizbornom kampanjom u SAD: "Konflikt neko može dovesti u vezu sa postizanjem prednosti za nekog predsjedničkog kadidata. Ako je tako, onda to nije ništa drugo nego korištenje takozvanih administrativnih resursa u unutrašnjopolitičku borbu u najlošijoj i najkrvavijoj verziji."

Dvostruki aršini ili prebacivanje odgovornosti

Svoj glas je podigao i ruski ambasador u UN-u Vitali Čurkin. On je na sjednici Vijeća sigurnosti prebacio SAD i njenim saveznicima da imaju dvostruke aršine."Ko i sam u Iraku, Afganistanu i na Balkanu primjenjuje nasilje, tako nešto ne može predbaciti Rusiji", rekao je Čurkin i dodao: "Gospodu koji predstavlja SAD pitam: da li je u Iraku pronađeno oružje za masovno uništavanje ili ga još uvijek tražite?"

Obustavljanje isporuke energenata?

Vlada u Vašingtonu je odgovorila da je to besmisleno i da Rusija konačno treba prestati prebacivati odgovornost na druge. Gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili kaže da Rusija uz pomoć nasilja želi promijeniti geografsku kartu Evrope. Gruzija je u petak prekinula sve dipolomatske odnose sa Rusijom. Sakašvili se nada da će EU danas, na samitu u Briselu, uvesti sankcije Rusiji. "Rusija bi u slučaju sankcija mogla obustaviti isporuku energenata", piše britanski "Daily Telegraph" pozivajući se na visokorangiranu osobu iz poslovnih krugova. Nakon toga su uslijedili demanti iako je i bez toga ulje doliveno na vatru.

Više žrtava nego što je poznato

Jedini ko je u javnoj debati pokazao suzdržanost i uravnoteženost bio je komesar evropskog vijeća za ljudska prava Thomas Hammarberg. On je pozvao sve učesnike da u glasnoj političkoj diskusiji ne zaborave obične ljude u kriznim regionima. Situacija je dramatična, kaže Hammarberg i pojašnjava:"Problem je što se još uvijek mnogo ljudi vode kao nestali. Niko ne zna da li su oni ubijeni ili su još uvijek negdje skriveni. Znamo da su mnogi sahranjenih u dvorištima kuća. Sigurno ima daleko više žrtava nego što je saopštio Human Rights Watch."