Eskalacije spora Izraela i Irske: Što Izrael riskira?
18. prosinca 2024Iako se rješenje s dvije države na Bliskom istoku u ovom trenutku čini puno daljim nego ranije - za irsku vladu to je i dalje proklamiran cilj. Pet tjedana je to bilo čak i fizički opipljivo u južnom dijelu Dublina: Izrael i Palestina su tamo imali svoja veleposlanstva, jedno od drugog udaljeno manje od dva kilometra.
U svibnju je Irska zvanično priznala palestinsku državu, pa neupadljiva kuća u nizu, izgrađena u georgijanskom stilu i s crveno lakiranim vratima, sada djeluje kao punopravno diplomatsko predstavništvo, na čijem je čelu palestinska diplomatkinja Jilan Wahba Abdalmajid. Izrael je tada, u znak protesta, povukao svoju ambasadoricu Danu Erlich.
Sada joj njeno nekadašnje radno mjesto, kuća na šest katova od cigle, zaštićena metalnim ogradama i sigurnosnim kamerama, više nije potrebno: izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar, imenovan u studenom, u nedjelju je objavio da se zatvara diplomatsko predstavništvo u Irskoj.
Nerazumijevanje među bivšim izraelskim diplomatima
Alon Pinkas, bivši izraelski diplomat u SAD-u i šef ureda izraelskog ministarstva vanjskih poslova, kritizira Sa'arove postupke: "Bio je to uobražen politički korak, egoistična promocija samog ministra – ni više, ni manje", rekao je Pinkas u razgovoru za DW. "Izrael nije prekinuo svoje diplomatske odnose s Irskom. Zatvaranje veleposlanstva je privremena mjera. Irska zadržava svoje veleposlanstvo u Izraelu i formalne veze između dviju zemalja ostaju na snazi. Ovdje je riječ o novom i potpuno neiskusnom ministru vanjskih poslova koji želi doći na naslovne strane, pri čemu je izabrao najslabiju moguću žrtvu."
I Jeremy Issacharoff, bivši izraelski veleposlanik u Berlinu (2017-2022), kritičan je prema tom potezu: "Naravno da je lijepo razmjenjivati ideje s prijateljima i prijateljskim zemljama. Ali ponekad se morate suočiti i s temama koje su zaista teške. Ja bih tu radije tražio ravnotežu - s jedne strane, izraziti svoje nezadovoljstvo, ali u isto vrijeme održati dijalog. U Irskoj postoji židovska zajednica, određeni broj Izraelaca je zaposlen u irskoj tehnološkoj industriji, a Irska je I članica EU-a", podsjeća Issacharoff u intervjuu za DW.
S druge strane o naglašava das i Irska ima obavezu: „Irska vlada bi trebala mnogo više učiniti za širi i tolerantniji dijalog u odnosu na Izrael - i ublažiti svoju gotovo automatsku kritiku koju izazivaju svi izraelski postupci, ne uzimajući u obzir užasne prijetnje s kojima se zemlja suočava od 7. listopada."
Zašto se toliko Iraca identificira s Palestincima
Irska je 2023. iz Izraela uvezla robe u vrijednosti od 3,6 milijardi eura, dok je izvoz u suprotnom smjeru iznosio oko pola milijarde eura. Vjerojatno je jedan od razloga i to što se irska vlada pozivala na jedinstvene odluke EU-a, kada je od nje, u vezi s ratom u Gazi, zatraženo da uvede sankcije.
Stanovnici Irske se najvećim dijelom identificira s Palestincima: ta solidarnost je počela još 1917. godine, kada je Velika Britanija u takozvanoj Balfurovoj deklaraciji pozvala na stvaranje židovske države u Palestini, koja je tada bila pod kontrolom Osmanlija. Deklaracija je nazvana po ministru vanjskih poslova Arthuru Balfouru, koji je bio protivnik Irske nezavisnosti. U tadašnjoj koloniji, britanske paravojne formacije potisnule su pristalice irske nezavisnosti - prije nego što su neke od tih jedinica poslane u Palestinu.
No postojala je i simpatija između Iraca i cionista, koji su takođe bili za okončanje britanske vladavine - prije nego što je Velika Britanija 1937. predložila podjelu Palestine na židovsku i palestinsku državu. Britanci su pak prije toga podijelili i irsko otok na Republiku, koja je bila nezavisna od 1921. godine, i Sjevernu Irsku, kojom i danas upravlja London. Od 1960-ih, britanske snage sigurnosti su se sve brutalnije obračunavale s republikancima koji su tamo živjeli. S vremenom je sve više Iraca počelo povlačiti paralele svoje situacije s izraelskim odnosom prema Palestincima.
Irska državu Izrael priznaje od 1963. godine, a od 1980-ih zahtijeva rješenje s dvije države na Bliskom istoku. Dublin je najoštrije osudio teroristički napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. i zahtijevao oslobađanje talaca.
Istovremeno, Irska kritizira postupke Izraela u ratu u Gazi i zahtijeva hitni prekid sukoba i više humanitarne pomoći za Palestince. Prošlog tjedna se Irska formalno pridružila tužbi Južnoafričke Republikeza genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) - ministar vanjskih poslova Micheal Martin optužio je Izrael za "kolektivno kažnjavanje Palestinaca". Nakon toga je izraelski ministar vanjskih poslova Sa'ar naredio zatvaranje veleposlanstva u Dablinu.
Sa'ar kritizira "antisemitskog" premijera Harrisa
Irski premijer Simon Harris je rekao da to Irsku neće spriječiti i nadalje kritizirati postupanje Izraela u Gazi. Sa'ar je odgovorio, optužujući Harrisa za antisemitizam: "Postoji razlika između kritike i antisemitizma, koji se zasniva na delegitimizaciji i dehumanizaciji Izraela, kao i dvostrukim mjerilima protiv Izraela."
Slabi li uticaj Izraela u Evropi?
Zatvaranje veleposlanstva će dodatno opteretiti ionako komplicirane odnose Izraela s Europskom unijom. Naime, nije samo Irska u u svibnju priznala palestinsku državu, već i Španjolska, Norveška, a potom i Slovenija. Još prije je od zemalja u regiji ona bila priznata od Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Hrvatska nije proiznala nezavisnost palestinske države.
Udaljava li se ovim činom Izrael, koji se nalazi usred krize svoje sigurnosne politike, od važnih partnera? EU raspolaže brojnim sredstvima za vršenje pritiska, podsjeća bivši diplomat Pinkas: "Postoji sporazum o pridruživanju. Postoje mnogi fondovi za akademska i medicinska istraživanja i fondacije koje transferiraju novac u Izrael." Osim toga, veliki dio izraelskog izvoza išao je u EU. "Europa bi mogla povući mnoge poteze koji bi zakomplicirali situaciju, ukoliko Izrael ode predaleko."