Njemačka: znanstvenici kao meta napada

U omotnici je bio papir sa slikom pištolja i natpisom: „Ide u uho, ostaje u glavi“. „Bila je to jasna prijetnja smrću“, izjavio je Jan Claas Behrends s Europskog sveučilišta Viadrina u Frankfurtu na Odri, govoreći o pismu koje je otvorio prošlog tjedna. Behrends je odlučio javno reagirati na prijetnju te je pismo objavio na društvenim mrežama uz naslov: „Danas opet pošta od obožavatelja“.

Berends je povjesničar koji istražuje diktaturu i demokraciju, s posebnim fokusom na Istočnu Europu. Često komentira ruski agresorski rat u Ukrajini i kritizira one koji se u Njemačkoj i Europi zalažu za smanjenje pomoći Ukrajini. Ove stavove iznosi i na društvenim mrežama, što ga često izlaže oštrim kritikama. Međutim, izravna prijetnja smrću predstavlja novu razinu eskalacije. Slučajem se sada bavi državno tužiteljstvo.

Reprezentativna studija Njemačkog centra za istraživanje visokog obrazovanja i znanosti (DZHW) iz svibnja ove godine, temeljena na anketi oko 2.600 znanstvenika, pokazala je da je gotovo polovica (45 posto) njemačkih znanstvenika doživjela neki oblik napada ili prijetnji.

Prema autorima studije, neprijateljstvo je često ideološki motivirano. Pokazalo se da što je istraživačko područje aktualnije i politički kontroverznije, veća je vjerojatnost napada na znanstvenike. Izjave znanstvenika o temama poput rata i mira naBliskom istoku i u Ukrajini ili klimatskih promjena često su na meti.

Znanstvenici traže pomoć

Porast napada na znanstvenike bilježi i Scicomm-Support, organizacija osnovana u lipnju 2023. godine, koja znanstvenicima suočenima s prijetnjama nudi hitnu pomoć putem telefona, stratešku, psihološku i pravnu podršku. Od osnivanja, njihov vodič za pomoć preuzet je s internetske stranice više od 2.300 puta. Gotovo 500 znanstvenika već je sudjelovalo u preventivnim radionicama, a još toliko ih je prijavljeno za buduće radionice.

U 52 slučaja pružena je sveobuhvatna podrška, uključujući psihološku i pravnu pomoć. Većina slučajeva prijavljena je u Berlinu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, dok su najčešće pogođene društvene znanosti. U 63 posto slučajeva podršku su tražile žene.

Prema riječima Julije Wandt iz Scicomm-Supporta, napadi na žene često su osobne prirode: „Usmjereni su na stvari poput izgleda ili frizure, s ciljem umanjivanja nečije stručnosti samo zato što je žena“. Ovo osobito pogađa mlađe znanstvenice.

Znanstvenica prima prijetnje smrću zbog stavova o zaštiti klime

Ekonomistica energije Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) godinama je na meti napada, često uz komentare koji se odnose na njezin spol. Vrijeđanja uključuju izraze poput „glupa guska“ ili „zeleno smeće“.

Kemfert ističe: „Uvijek je cilj uvrijediti ženu kao takvu i osporiti njezinu znanstvenu kompetenciju. Muške kolege automatski se tretiraju kao autoriteti, a žene – nikada.“

Claudia Kemfert, poznata po svom zalaganju za brzo odustajanje od fosilnih goriva, suočila se sa ozbiljnim prijetnjama, uključujući i prijetnje smrću. Prema njezinim riječima, takve prijetnje imaju za cilj zastrašiti je i odvratiti od javnog iznošenja znanstvenih stavova: „Napadi usmjereni na tijelo i život, poput prijetnji smrću, svakako ostavljaju trag.“

Kako bi se zaštitila, više ne obraća pozornost na uvrede i napade na društvenim mrežama. Te sadržaje sada analiziraju medijski profesionalci iz njezina tima, a u ozbiljnim slučajevima angažira se odvjetnik ili tužiteljstvo.

Različiti oblici napada u raznim znanstvenim disciplinama

Podaci Scicomm-Supporta pokazuju da su od pandemije koronavirusa mete napada postali i biolozi te istraživači ponašanja. Prema riječima Julije Wandt, napadi obuhvaćaju gotovo sve znanstvene discipline, uključujući katoličke teologe i filozofe.

Napadi variraju po intenzitetu i formi: od prijetećih pisama i telefonskih poziva, preko izravnih obraćanja na ulici ili u trgovini, do fizičkih napada na javnim mjestima.

„Nažalost, ima svega toga“, kaže Julia Wandt iz Scicomm-Supporta i dodaje da napadnuti znanstvenici često postaju projekcija nezadovoljstva ili otpora napadača prema određenim idejama. Ističe kako je važno ne doživljavati ove napade osobno, već kao izraz otpora prema onome što znanost predstavlja. Napominje i da je broj neprijavljenih incidenata vjerojatno visok.

Meta napada zbog istraživanja AfD-a i desnog populizma

Politolog Wolfgang Schröder iz Berlina, bivši državni tajnik u Ministarstvu rada u Brandenburgu pod vodstvom SPD-a prije desetak godina, danas istražuje teme poput AfD-a i desnog populizma. Priznaje da je „otporniji“ na uvrede, ali i on primjećuje porast napada koji nemaju veze sa znanstvenim raspravama.

Schröder objašnjava kako su u određenim krugovima teorije zavjere sve prisutnije te kako su ti pokreti postali vidljiviji i sigurniji u svoje stavove. Sebe vide kao spasitelje zemlje, a osobe poput njega smatraju protivnicima koji ih u tome sprječavaju. „U tom smislu“, nastavio je Schröder, „oni osjećaju da čine nešto dobro time što me provociraju, denunciraju, sankcioniraju ili čak prijete.“