Notre Dame nakon požara: ponovno se otvara pariška katedrala

Notre Dame nije bilo koja crkva. U Francuskoj ju smatraju svojevrsnom nacionalnom svetinjom. Zato se predsjednik Francuske Emmanuel Macron odmah poslije požara koji je izbio 15. travnja 2019. obratio naciji obećavajući kako će crkva biti obnovljena za pet godina i da će biti „ljepša nego prije“.

Za taj „nacionalni projekt“ na raspolaganje je stavljeno dovoljno novca. Birokratske prepreke praktički nisu postojale. Radovi su završeni u planiranim rokovima. Svečano otvaranje katedrale zakazano je za subotu, 7. prosinca. Predviđeno je Macronovo obraćanje ispred crkve u prisustvu brojnih šefova država i vlada. Katedrala je vlasništvo države. Sljedećeg dana će nadbiskup Laurent Ulrich služiti prvu svečanu misu na kojoj će posvetiti oltar.

Novi sjaj stare crkve

Svatko tko je Notre Dame posjetio prije požara, sada će biti začuđen. Zidovi su oslobođeni naslaga prljavštine starih nekoliko stoljeća. Kroz očišćene prozore dopire više svjetla nego ranije, pa su svježa boja i pozlata na freskama zablistale. Očišćeno je 2.300 kipova i 8.000 cijevi na orguljama. Nedavno je ugrađeno 1.500 novih stolica.

Skoro tisuću kubnih metara kamena moralo je biti pomaknuto, postavljeno je i potom uklonjeno 2.000 tona skela. Gotovo 250 tvrtki i umjetničkih i obrtničkih radionica sudjelovalo je u radovima.

Crkva, koja je izgrađena između 1163. i 1345., postala je neočekivano još jednom „gradilište stoljeća“. Dosadašnji troškovi iznosili su 700 milijuna eura. U nezapamćenoj donatorskoj akciji prikupljeno je 840 milijuna eura. S ostatkom novca restaurirat će se apsida i potporni stupovi. Taj dio posla počet će poslije ponovnog otvaranja i trajat će tri godine.

„Čudo iz Notre Dame“

Pet je godina prošlo od požara koji je uznemirio javnost. Vatrogasci su gasili plamen četiri sata i uspjeli su lokalizirati požar na drvenu krovnu konstrukciju. Razmjeri štete nisu bili toliko veliki koliko se najprije pretpostavljalo. Doduše, urušio se središnji toranj s još tri dijela svoda. Na koru je zjapila rupa. Ali, gotička Bogorodica ostala je neoštećena, iako se pored nje srušio svod. Barbara Schock-Werner, stručnjakinja za katedrale iz Njemačke, to naziva „čudom iz Notre Dama“.

Ona se prisjeća: „Opasnost od rušenja cijele crkve bila je velika. Samo da je počela nekakva oluja, šteta bi bila ogromna.“ Pariz je imao sreće u nesreći. Puno je veći problem nastao s olovnim pločama koje su otpadale s krova ili su se istopile. Olovo se razlilo po svodu. Sve predmete prekrila je otrovna, olovna prašina. To je otežavalo rad na restauraciji. „To su zaista bili veliki izazovi“, kaže Schock-Werner.

U zdanju je još previše vlage?

Zajedno s tadašnjim predstavnikom za njemačko-francusku kulturnu suradnju Arminom Laschetom, nekadašnja upraviteljica obnove katedrale u Kölnu bila je koordinatorica njemačke pomoći. U kelnskoj katedralnoj radionici očišćeni su i obnovljeni prozori iz kleristorija. Za zvona na obnovljenoj crkvi klatna su izrađena u bavarskom Anzenkirchenu.

Njemačka stručnjakinja za katedrale Schock-Werner i nekadašnja upraviteljica obnove kelnske katedrale, poštuje francuski uspjeh u obnavljanju crkve, ali upozorava da on ima i drugu stranu medalje, jer je postignut pod pritiskom rokova i novca. „Zdanje je još uvijek previše vlažno, pa se samo možemo nadati da će žbuka (izolacijski sloj zida, napomena uredništva) u unutrašnjosti držati.“ Ona dodaje kako je i krovnim hrastovim gredama bilo potrebno više vremena za sušenje. „Uobičajeno je da hrastova građa odleži dok se ne osuši i tek tada se iskoristi. Ali pritisak rokova bio je presudan. Nadamo se da će sve biti kako treba“.

„Francuski uspjeh"

Ostaje vidjeti kako će se Pariz nositi s navalom posjetitelja. Ministrica kulture Rachida Dati želi uvesti plaćanje ulaza, Katolička crkva to odbija. Grad razmišlja o mogućnosti da se podzemna garaža ispred crkve pretvori u centar za posjetitelje.

Francuski predsjednik Macron koji je u političkim neprilikama svakako želi upisati obnovu katedrale kao „francuski uspjeh“. Notre Dame blista novim sjajem. U to će se uvjeriti 3.000 gostiju koji su pozvani na otvorenje. Među njima je 50 šefova država i vlada kao i drugih uglednih gostiju. U posljednjem trenutku svoj je dolazak potvrdio i sljedeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump. On je i pohvalio Macrona rekavši da je „obavio odličan posao“.

Pariz će za vrijeme svečanosti ličiti na tvrđavu. Angažirano će biti 6.000 čuvara reda.

ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku