Osam milijardi ljudi – kuda ide svjetska populacija?
15. studenoga 2022
Nije moguće reći je li svjetska populacija baš danas, 15. studenoga, dostigla broj od osam milijardi. S obzirom da je nemoguće pratiti stotine tisuća ljudi koji se svakodnevno rađaju ili umiru, Ujedinjeni narodi su izabrali sredinu ovoga mjeseca za to veliko dostignuće čovječanstva. 8.000.000.000 – nikada na Zemlji nije živjelo toliko ljudi. No kraj rasta populacije je na vidiku.
Kako se došlo do te točke?
Prema sadašnjim saznanjima, Homo sapiens se pojavio prije oko 300.000 godina. Tokom proteklih milenija broj ljudi se neprestano povećavao – osim za vrijeme velikih pandemija, poput kuge. Rast se postepeno ubrzavao i oko nulte godine na Zemlji je živjelo oko 190 milijuna ljudi.
S dužim životnim vijekom rast se znatno ubrzao od 1700. godine. Kratko nakon 1800. godine dostignuta je prva milijarda. Od druge milijarde, koja je dostignuta 1928. godine, pa do današnjih osam milijardi nije prošlo ni punih sto godina. A rast sa sedam na osam milijardi je trajao samo jedanaest godina.
Razlog za slavlje ili zabrinutost?
Prema mišljenju šefice Fonda UN-a za stanovništvo Natalie Kanem, trenutna brojka ima mnoge pozitivne strane. „Osam milijardi ljudi je značajno dostignuće za čovječanstvo. Tome je doprinijela kombinacija dužeg životnog vijeka, manje smrtnosti majki i djece te sve efikasnijeg zdravstvenog sustava", rekla je nedavno Kanem na sastanku stručnjaka UN-a.
Ona smatra da zabrinutost zbog eventualne prenapučenosti nije opravdana: „Ovdje sam kako bih jasno rekla da sam broj ljudi nije razlog za strah." Prema ocjeni UN-a, resursa ima sasvim dovoljno – ali ih treba ispravno i pravedno raspodijeliti.
Frank Swiaczny iz Njemačkog instituta za istraživanje stanovništva u vezi s globalnim zatopljenjem kaže: „Više ljudi ne znači nužno i veći ekološki otisak.“ Za skoro polovicu globalne emisije CO2 odgovorno je deset posto svjetske populacije s najvišim primanjima, dok je doprinos najsiromašnijeg dijela populacije zanemariv.
Stalni rast? Baš naprotiv
„Tempo rasta globalne populacije se usporava", kaže stručnjakinja UN-a Rachel Snow. Najveći godišnji rast je dostignut 1964. godine s 2,2 posto godišnje. „Ali sada je rast manji od jedan posto godišnje.” Nedavne studije pokazuju da će se taj trend nastaviti i da se od 2080. godine svjetska populacija neće povećavati. Na Zemlji će tada živjeti oko 10,4 milijarde ljudi.
Kako se razvijaju pojedini dijelovi svijeta?
Posebna pažnja je usmjerena na zemlje Azije s naročito velikim brojem stanovnika. Kina kao – još uvijek – najmnogoljudnija zemlja svijeta je pred velikim izazovima, jer je u zemlji s 1,4 milijarde ljudi, nakon politike jednog djeteta, natalitet nizak. Stručnjaci to objašnjavaju time što mnogi Kinezi koji su odrasli kao jedinci smatraju da je normalno imati samo jedno dijete.
Indija, sa svojih više od 1,3 milijarde stanovnika, ima viši natalitet i vjerojatno će već iduće godine prestići Kinu. Ali i u Indiji se rast usporava, što ima veze s boljom dostupnošću sredstava za kontracepciju.
No ni u jednom drugom dijelu svijeta broj stanovnika se u dogledno vrijeme neće povećavati kao u Africi. „Prema aktualnim prognozama broj ljudi se značajno povećava u dijelu Afrike južno od Sahare. Najveći dio budućeg rasta svjetske populacije će se dogoditi u toj regiji i u pojedinim azijskim zemljama”, kaže stručnjak Swiaczny. Prema podacima njemačke zaklade Svjetsko stanovništvo (DSW), u Africi trenutno živi oko 1,4 milijarde ljudi. Prognoze su da će se do 2050. godine broj stanovnika na tom kontinentu povećati na oko 2,5 milijarde. Do kraja vijeka u Africi će živjeti oko tri puta više ljudi nego danas, nešto manje od 4,3 milijarde – oko 40 posto svjetske populacije.
S druge strane, broj stanovnika pada u zemljama s visokim primanjima, poput Japana. Stabilnu stopu rasta bi zemlje poput Njemačke mogle ostvariti oslanjajući se na migraciju. U svom izvještaju UN savjetuje: „Sve zemlje, bez obzira na neto priljev ili odljev migranata, trebale bi poduzimati korake kako bi se omogućila uredna, sigurna, pravilna i odgovorna migracija.”
A naredna prekretnica?
Naravno da će veliki događaj biti i kada broj stanovnika Zemlje dostigne devet i deset milijardi. Ali pravu prekretnicu UN očekuje tek 2100. godine. Stručnjaci vjeruju da će se svjetska populacija tek tada početi smanjivati. Ali kao što je slučaj i s dugoročnom vremenskom prognozom, ni dugoročna prognoza rasta stanovništva nije sigurna.
br/dpa
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu