Skromno zanimanje njemačkih medija za Hrvatsku

Urednici njemačkih medija predsjedničke izbore u Hrvatskoj ove nedjelje uglavnom smještaju tek među kratke vijesti u svoja izdanja za vikend - kao što je to uobičajeno kod izbora u nekoj drugoj članici Europske unije. Konstatira se kako je dosadašnji predsjednik Zoran Milanović favorit, ali kako je izgledno održavanje i drugog kruga izbora 12. siječnja, najvjerojatnije protiv kandidata vladajućeg HDZ-a, Dragana Primorca.

Prilog postaje ZDF

Još prije Božića je njemačka postaja ZDF objavila nešto duži prilog „Hrvatski Donald Trump pred ponovnim izborom?“: „Bit će predsjednik koji će ujediniti Hrvate, a raznolikost isticati kao snagu, obećava Dragan Primorac. Istovremeno, kandidat hrvatske vladajuće stranke HDZ zna da protiv trenutnog predsjednika Zorana Milanovića vjerojatno niti jedan od sedam drugih kandidata nema šanse na predsjedničkim izborima u nedjelju (29. prosinca).

To se čini kao trend: promatrači su populista više puta nazvali "hrvatskim Donaldom Trumpom". A u unutrašnjoj politici Hrvatske već duže vrijeme kuha: u travnju je eskalirao sukob između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, što je izazvalo ustavnu krizu. Premijer Plenković nazvao je predsjednika "primitivnim" i "vulgarnim". Milanović je uzvratio: vlada HDZ-a je "korumpirana banda".

U listopadu je pažnju izazvala optužba kako Milanović za izbornu kampanju navodno dobiva financijsku potporu iz Moskve. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je nazvao  hrvatskog predsjednika "marionetom ruskog režima", ali optužbe nisu potvrđene.

Što se tiče izborne kampanje, Milanović kao populist nije sam. Nekoliko kandidata u proteklim tjednima ukazalo je na probleme koji muče mnoge Hrvate, posebno o migraciji. Hrvatska se nalazi na zapadnobalkanskoj ruti, a njezini graničari osiguravaju vanjsku granicu EU-a prema Srbiji i Bosni i Hercegovini. Aktivisti za ljudska prava više su puta optuživali hrvatske policajce da nasilno vraćaju izbjeglice kroz ilegalne "pushback" operacije.

"Borit ću se protiv ilegalnih migranata i protiv zamjene stanovništva", obećao je Miro Bulj, kandidat stranke Most, svojim pristalicama. Također, neovisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić optužila je Plenkovićevu vladu da nedovoljno štiti Hrvatsku od ilegalne migracije.

Za Hrvatsku je imigracija novi fenomen, kaže Senada Selo Sabić, stručnjakinja na Hrvatskom institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Tradicionalno, Hrvatska je bila tranzitna i zemlja iseljavanja. No, u posljednjih nekoliko godina otvorila je vrata radnicima iz inozemstva, što je zateklo stanovništvo. Mnogi ne čine neku razliku između tražitelja azila, ilegalnih migranata i radnika koji dolaze legalno u Hrvatsku, kaže stručnjakinja.

Još jedna tema koja je dospjela u predizbornu kampanju jest suočavanje s nedavnom prošlošću. Hrvatska je bila druga zemlja koja se 1991. godine, nakon Slovenije, odvojila od Jugoslavije. Rat za neovisnost, ovdje nazvan "Domovinski rat", trajao je do 1995. godine. I danas su ratni zločini Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih trupa još uvijek osjetljiva tema.

Gotovo 30 godina nakon završetka sukoba, vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, i dalje pronalaze grobove žrtava: skrivene u šumama, betonirane ispod cesta. Arhivi u Beogradu, koji bi mogli pružiti informacije, ostaju zatvoreni.

Što se budućnosti tiče, politički analitičar Salaj također očekuje "blokade" - zbog trajnog sukoba između premijera Plenkovića i favorita prema anketama, Milanovića. Osobito u vanjskopolitičkim, obrambenim i sigurnosnim pitanjima, doći će do zastoja. "Na primjer, za brojne zemlje i dalje neće moći biti imenovani veleposlanici", javlja postaja ZDF prije nekoliko dana.

Vijest AFD

Među ostalim njemačkim medijima neki će uzeti vijest njemačkog ogranka agencije Agence France-Presse (AFP) po uobičajenom načelu „obrnute piramide“ kod agencijskih vijesti: vijest se prenosi od početka pa koliko stane u prostor na stranici ili koliko sekundi ima još za emitiranje. „Nakon kampanje u kojoj su se čule i teške riječi, građani Hrvatske u nedjelju biraju svog budućeg predsjednika. Prema posljednjim anketama, aktualni predsjednik Zoran Milanović vodi, no stručnjaci smatraju da niti jedan od osam kandidata neće postići potrebnu većinu od 50 posto već u prvom krugu. Stoga se očekuje drugi krug izbora 12. siječnja.

Milanović, koji ima 58 godina, gotovo je dva desetljeća jedna od vodećih i najdrečavijih političkih ličnosti u Hrvatskoj. Od 2011. do 2016. bio je premijer, a dužnost predsjednika preuzeo je kao član oporbenih Socijaldemokratske stranke (SDP) 2020. godine. Iako je Milanović obećao toleranciju i liberalizam, često je koristio svoj položaj kako bi verbalno napadao političke protivnike i predstavnike EU-a.

Njegov najveći izazivač u utrci za predsjednika je liječnik i znanstvenik Dragan Primorac iz konzervativne HDZ. U kampanji se zalagao prvenstveno za obiteljske vrijednosti i patriotizam, obećavajući da će biti "predsjednik koji ujedinjuje". Milanovića je nazvao "predsjednikom kojem ništa nije sveto" i koji se voli prepirati.

Milanović je pak Primorca optužio da je "lažan kao novčanica od 13 eura" i "dosadan kao prijateljska utakmica" u nogometu. Za stručnjake, izborna kampanja bila je prije svega nastavak sukoba između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, koji također dolazi iz HDZ-a.

Plenković je predsjedniku, nakon njegove kritike na račun stava EU o ratu u Ukrajini, predbacio da zastupa "pro-ruske stavove" i da šteti kredibilitetu Hrvatske u NATO-u i EU. Milanović je uzvratio da se zauzima za zaštitu hrvatskih interesa i kako želi spriječiti svoju zemlju da "bude uvučena u rat". Redovito optužuje Plenkovića i njegovu HDZ stranku za sustavnu korupciju i naziva premijera "ozbiljnom prijetnjom hrvatskoj demokraciji".

Iako predsjednik u Hrvatskoj ima samo ograničene ovlasti, mnogi ga ljudi u zemlji smatraju jamcem stabilnosti i nesmetanog funkcioniranja institucija. On je također vrhovni zapovjednik vojske i predstavlja zemlju s 3,8 milijuna stanovnika na međunarodnoj razini.

Hrvatska kao članica EU se trenutno suočava s visokom inflacijom, raširenom korupcijom i nedostatkom radne snage. Mlađim ljudima teško je pronaći povoljan stan i sigurno radno mjesto s dovoljnom plaćom, što bi moglo utjecati na njihovo ponašanje na predstojećim predsjedničkim izborima. 'Ne očekujemo puno', rekla je 18-godišnja studentica Iva Jurišić. 'Možda se mnogi zato odluče ne ići na izbore'“, sadržaj je čitave vijesti koju njemačkim medijima nudi agencija AFD.

 

aš(ZDF, agencija AFD)