Summit izlaska iz krize?
18. listopada 2012Dobra strana je ta da trenutno panike u Bruxellesu nema. Nitko više ozbiljno ne računa s velikim praskom i propašću monetarne unije. Čak i njemačka kancelarka vidi Grčku trajno kao članicu euro zone. I to usprkos činjenici da izvješće famozne "Trojke" o napretku reformi u Grčkoj još nije gotovo i to samo zato jer se zna da Atena debelo kaska za zadanim ciljevima štednje i provođenja reformi. I poljuljane španjolske banke šefovima država i vlada više ne zadaju glavobolje otkako je na snagu stupio stabilizacijski mehanizam ESM.
Na dobrom putu
Europska Unija dobro iskorištava ovaj predah. Tako barem misli domaćin današnjeg susreta na vrhu, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy koji smatra da se EU polako izvlači iz nevolja. "Rezultati su polako ali sigurno vidljivi. Pogledajte samo rastuću konkurentnost Portugala, Španjolske i Irske. Osim toga se i javna zaduženja članica EU-a polako smanjuju", smatra Van Rompuy. No neki, poput predsjednika Europske komisije, Josea Manuela Barrosoa smatraju da još uvijek prijeti opasnost i to opasnost od daljnjih podjela unutar Unije. "Prije smo imali podjelu na Istok i Zapad a sada postoji opasnost od podjele na Sjever i Jug", objašnjava Barroso svoje poimanja "demona podjele". Predsjednik Komisije smatra da bi "gledanje s visoka" stabilnog Sjevera moglo imati negativne posljedice po stanovnike Juga. Nakon godina krize u Europi je primjetna određena doza umora no skupina vodećih državnika unutar EU-a već razmišlja o modalitetima kojima bi se zajednica u budućnosti obranila od kriza.
Sporni prijedlozi iz Berlina
Kako bi ti modaliteti trebali izgledati još uvijek u potpunosti nije jasno. Zasad se jasno nazire samo potreba za jačim integracijama glede proračunske i gospodarske politike. I to ne samo za zemlje članice euro-zone. Uoči summita, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble izašao je u javnost s vlastitim idejama o pojačanoj integraciji unutar EU-a. Njegova želja je ojačati poziciju europskog povjerenika za gospodarska i financijska pitanja do te mjere da odluka o tomu hoće li neki nacionalni proračun biti prihvaćen ili ne leži isključivo u njegovim rukama, dakle po potrebi i mimo pristanka ostatka Europske komisije. No mnogo toga o čemu Schäuble govori se već sad kosi s europskim Ugovorima čije promjene su u ovom trenutku, međutim, nerealne. Trenutno se postavlja i pitanje kako Veliku Britaniju privoliti na promjene koje vode ka pojačanoj integraciji kada London već sad bježi od centralizacije.
No bar se po jednom pitanju očekuje sloga. Pitanje zajedničke kontrole europskih banaka je i preduvjet da i banke uđu pod zaštitu ESM-a. No već sad postoji spor oko toga treba li zajednička kontrola početi već početkom sljedeće godine ili kasnije.