Zanat umjesto studija – financijski zanimljiva alternativa

Pia Dobelke ima 24 godine. Ona je mlađa šefica u jednoj firmi za proizvodnju sanitarne i opreme za sustave grijanja iz Troisdorfa kod Kölna. Ovo poduzeće zapošljava 33 ljudi. Zapravo bi firmi trebalo još više od desetak radnika kako bi brzo mogla odraditi sve narudžbe, kaže Dobelke. Slična je situacija i u poduzećima u drugim branšama. Ali u sektoru obrtništva je problem nestašice stručne radne snage posebno izražen.

Sudeći po navodima Savezne agencije za rad (BA), broj zaposlenih osoba u Njemačkoj koje plaćaju doprinose za socijalno osiguranje je u proteklih deset godina porastao za više od pet posto. U zanatskim vodama je, u istom razdoblju, broj zaposlenika opao. Dugo vremena je u Njemačkoj otprilike podjednak broj mladih osoba odlazio studirati odnosno na stručno osposobljavanje za neki zanat. U proteklih desetak godina uočava se kontinuirani porast broja studentica i studenata, a istovremeno opada broj mladih pripravnica i pripravnika. Trenutno je u zemlji otprilike dva puta više onih koji studiraju nego onih koji uče neki zanat.

Što je moguće manje fizičkog rada…

Pia Dobelke je maturirala, i svejedno se odlučila za zanat. U okviru posebnog programa, takozvanog "trialnog obrazovanja” položila je majstorski ispit, a uz to je i završila dodiplomski studij (bachelor) iz ekonomije. Škola u kojoj je maturirala pozvala ju je da današnje učenike savjetuje po pitanju odabira zanimanja, odnosno karijernih šansi u obrtništvu. Na taj dan škola je organizirala brojna predavanja, o brojnim zanimanjima. Učenici su se trebali prijaviti za svako od tih predavanja. Ali nitko nije htio čuti predavanje o zanatskoj branši, predavanje je zato kratkoročno otkazano.

Na Institutu za obrazovanje i istraživanje zanimanja (IAB) redovito se učenike ispituje o njihovim preferencijama po pitanju izbora budućeg zanimanja. Rezultat: primarno im je važno da uživaju u radu, da je radno okruženje zdravo, te da ta aktivnost uključuje što je moguće manje fizičkog rada.

Redakcija emisije Plusminus (koju emitira javni servis ARD) je u okviru jedne spontane ankete među studentima TH Köln (Visoka škola primijenjenih znanosti) došla do zaključka da je mnogim mladim ljudima koji polažu maturu bilo jasno: „Ako se već maturira, onda se ide studirati." Pa i zbog toga što se s fakultetom ima bolje šanse na tržištu rada, odnosno da je moguće i više zaraditi.

Porasla plaće zanatlija

Jedan kolega Pie Dobelke na to reagira spontano: on kaže da mu posao pričinjava zadovoljstvo, da je fizička aktivnost naravno sastavni dio posla, ali i da su uređaji sve manji, tako da udio fizičkog rada znatno opada, kako raste udio posla koji obavlja tehnika. Posebno naglašava da su zbog manjka radne snage solidno porasle i plaće u branši. On si, kako kaže, može priuštiti vlastitu kuću, iako je „tek" pomoćnik majstora u svojoj firmi.

No, istina je i da u nekim zanimanjima u određenim sektorima ima i puno fizičkog rada, a i niskih plaća. Silke Anger iz IAB-a pritom izričito napominje da itekako postoje određena zanimanja u kojima se zarađuje podjednako, ili čak bolje nego u zanimanjima za koja je potrebna fakultetska diploma.

Institut za primijenjena ekonomska istraživanja (IAW) je već tijekom 2020. godine analizirao podatke praktički svih zaposlenica i zaposlenika u Njemačkoj. Ishod istraživanja: oni ljudi koji su završili zanat i stekli titulu tehničara ili majstora, u prosjeku su imali slična primanja kao prosjek svih onih koji su studirali. 

Poduzetnički duh i vlastita firma

Robert Mülleneisen je nakon mature počeo studirati biokemiju, bio je dobar u laboratoriju, ali mu je teorija pričinjavala muke. Kaže da se tada sjetio posla koji je ranije tijekom raspusta imao u jednoj obrtničkoj firmi, prekinuo je studij, te počeo izučavati zanat – za majstora koji pravi kamine. Nakon što je položio ispit za pomoćnika majstora, u potpunosti se fokusirao na sljedeći korak, te položio i majstorski ispit.

Danas ima 33 godine, ima svoju firmu, izložbeni prostor i petero zaposlenika. Rijetko kad ga se može vidjeti na gradilištima, isplaćuje si sličnu plaću kao što je primaju početnici nakon završenog fakulteta. A jednom godišnje, ako firma dobro posluje, onda si isplati i bonus.  S obzirom na to da posao trenutno dobro ide, odnosno da bi njegovo poduzeće moglo nastaviti rasti, on se itekako nada da će ubuduće biti u situaciji da zarađuje i još bolje.

Središnje udruženje njemačkih obrtnika tvrdi da će samo u idućih pet godina oko 125.000 postojećih zanatskih tvrtki hitno tražiti nasljednike, osobe koje mogu nastaviti voditi firme. Na pitanje kako si mladi ljudi uopće mogu financirati osnivanje vlastitog poduzeća ili čak preuzimanje neke firme, Robert Mülleneisen ima logičan odgovor: on je kao pomoćnik majstora, odnosno s titulom majstora bio u stanju da ostavi određenu svotu novca sa strane, a s 28 godina ga je Obrtnička komora savjetovala po pitanju koncepcije utemeljenja vlastitog biznisa, odnosno poslovnog plana. Kada je s tim konceptom otišao u banku, tamo su shvatili da se radi o poslu u kojem se može dobro zaraditi te su mu dali kredit. Kredit još uvijek doduše otplaćuje, ali oko toga nema problema. A pred očima ima i dobar motiv: nagrada za sve to je neovisnost u vlastitoj firmi.